To je onaj čovjek koji ne voli čitati no zna da su klimatske promjene prevara ili na svaki argument odmahue rukom uz par patronizirajućih fraza – svi znamo barem jednog takvog.
Moguće je da ste tome svjedočili na poslu, dok ste se družili s prijateljima ili tijekom blagdanskog ručka s rodbinom: Netko tko o nekoj temi zna jako malo, tvrdi da zna puno. Takva osoba možda čak smatra da je i stručnjak.
Znanstvenici kažu kako ovaj fenomen ima i svoj naziv, Dunning-Krugerov efekt. Nije riječ o bolesti, sindromu ili mentalnom poremećaju. Prisutan je do određene razine kod svih i to još otkako je ljudskog uma. Jedino što ga je posljednjih godina proučila i dokumentirala socijalna psihologija.
Pametniji si ako misliš da ne znaš sve
David Dunning i Justin Kruger 1999. godine su u svom radu u Journal of Personality and Social Psychology predstavili rezultate istraživanja onoga što je bilo poznato filozofima još otkako je Sokrat navodno rekao da je ‘jedina prava mudrost da znaš da ništa ne znaš’.
Charles Darwin je to isto izdigao na novu razinu 1871. rekavši da ‘neznanje puno češće dovodi do samouvjerenosti nego što to čini znanje’. Pojednostavljeno, nedorasli ljudi smatraju da znaju više nego što doista znaju i skloniji su hvalisanju svojim znanjem.
Kako bi ispitali teoriju istraživači su ispitali ljude u nekoliko područja; gramatika, logično razmišljanje i humor. Nakon svakog testa ispitali su sudionike istraživanja što smatraju kako su prošli, odnosno, pitali su ih što misle koliko su drugih ispitanika nadmašili.
Dunning je bio šokiran rezultatima, unatoč tome što su oni potvrdili njegove hipoteze. Jedan za drugim, bez obzira na područje, ispitanici koji su na testu prošli loše, svoju su kompetenciju ocijenili više.