Alarmantni podaci: Hrvati pri vrhu ljestvice po debljini

0
0
Foto: Pixabay

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) prošlog tjedna objavila je europsko izvješće prema kojem ljudi na Starom kontinentu žive dulje, ali zato sve više puše i piju. Od prosjeka odudaramo tek kad je u pitanju pretilost. Prema procjenama WHO-a, 2016. je u europskoj regiji 23,3 posto populacije bilo pretilo, dok je u Hrvatskoj pretilo 24,4 posto. Razloge zbog kojih u Hrvatskoj živi sve više pretilih ljudi otkrio nam je Davor Štimac, ravnatelj KBC-a Rijeka i predsjednik Hrvatskog društva za debljinu pri Hrvatskom liječničkom zboru, donosi tportal.hr.

‘Većina epidemioloških istraživanja provođenih u posljednjih petnaestak godina u Hrvatskoj o debljini pokazala je da smo iznad prosjeka po pitanju broja preuhranjenih i debelih osoba u Europi. Nalazimo se u gornjoj trećini europske ljestvice, za što razloge trebamo tražiti u povećanoj konzumaciji hrane, ali možda još više u smanjenoj tjelesnoj aktivnosti velikog dijela populacije’, kaže Davor Štimac. Problem debljine, ističe, nije isključivo medicinski problem, već on obuhvaća mnogo širu regulativu i zahtijeva brojne mjere kojima se može stimulirati zdraviji život.

Prevencija je, kaže, najbolji put za rješavanje ovog problema, a ona treba početi već edukacijom trudnica, pa potom djece vrtićke i osnovnoškolske dobi, da bi se nastavila promjenom načina života naših adolescenata. Štimac kaže da je debljina najčešći preventabilni čimbenik, čijim smanjenjem možemo utjecati na smanjenje učestalosti brojnih drugih bolesti.

‘Debljinu najčešće povezujemo uz kardiovaskularne bolesti, šećernu bolest, bolesti zglobova, plućne bolesti, niz bolesti probavnog sustava, od masne jetre, žučnih kamenaca do bolesti vraćanja želučane kiseline u jednjak. Ono što je široj populaciji slabije poznato jest da se i karcinomi češće javljaju kod osoba s prekomjernom tjelesnom težinom’, upozorava Štimac.

Na upit koji su glavni uzroci i koji su razmjeri epidemije pretilosti u Hrvatskoj Štimac pojašnjava da je debljina globalna epidemija i ne možemo govoriti o specifičnosti problema u Hrvatskoj.

‘Iako se često govori o genetskom naslijeđu kao uzroku debljine ili pak hormonalnoj neravnoteži, glavni razlozi leže u prekomjernoj konzumaciji nezdrave hrane, kao i sjedilačkom načinu života koji postaje dominantan ne samo u gradovima, već i u seoskim područjima i manjim naseljima’, objašnjava predsjednik Hrvatskog društva za debljinu.

Javlja li se pretilost kod svih dobnih skupina i regija podjednako ili postoje skupine i mjesta gdje je to izraženije, pitamo Štimca koji kaže da debljina zahvaća sve dobne skupine, a posebno je zabrinjavajuće to da je svako treće dijete u dobi od deset godina preuhranjeno ili debelo.

‘Nakon adolescencije postotci rastu i približavamo se brojevima koji pokazuju da je gotovo dvije trećine populacije u Hrvatskoj preuhranjeno ili debelo. Jedina dobna skupina u kojoj praktički nema preuhranjenih i debelih su osobe iznad 80 godina, što jasno ukazuje da je, ukoliko ste debeli, nemoguće doživjeti duboku starost’, poručuje stručnjak.

Zbog globalizacije, nastavlja, način prehrane se među regijama u Hrvatskoj sve manje razlikuje pa su u tom smislu i razlike među regijama u broju debelih sve manje. ‘Mediteranski dio Hrvatske ima ipak za nekoliko postotaka vitkiju populaciju, što se najvećim dijelom povezuje s mediteranskim tipom prehrane’, navodi Štimac.