Na predstojećim parlamentarnim izborima, za 14 saborskih mandata u devetoj izbornoj jedinici natjecat će se ukupno 18 listi, a jedna od njih lista je koalicije »Za Domovinu«, koju čine Hrvatska stranka prava, Hrvatsko bilo i Hrvatska demokratska seljačka stranka.
U devetoj izbornoj jedinici listu im nosi bivši saborski zastupnik Željko Glasnović, a najmlađa civilna žrtva Škabrnje i županijski vijećnik Hrvatskog bila, Angelo Žilić, na drugom je mjestu – piše Zadarski list
Biranje manjeg zla
Slijedi ga bivši general HOS-a Marko Skejo, a HSP-ov zadarski gradski vijećnik i predsjednik županijskog HSP-a, Mate Lukić, nalazi se na začelju liste, odakle je odlučio krenuti u borbu za preferencijalne glasove. U sedmoj izbornoj jedinici, u koju po novome pripada devet općina i dva grada s područja Zadarske županije, listu koalicije »Za Domovinu« nosi Ante Prkačin.
– Fokus stavljamo na domovinu i nacionalne interese, na sigurnost naše države s obzirom na cjelokupnu situaciju oko migrantske krize i ilegalnih prelazaka naše granice. Također naglasak stavljamo na demografiju, iz države nam je po zadnjem popisu stanovništva otišlo pola milijuna ljudi. Trebalo se napraviti puno više da se mladi zadrže, kazuje Žilić.
Žilić ističe da Hrvati u inozemstvo odlaze raditi u ekonomski jake države, ondje ne dolaze kao jeftina radna snaga. No u Hrvatsku radna snaga iz trećih zemalja ne dolazi zato što kod nas teče med i mlijeko, nego zato što nema tko raditi.
– Svi oni koji su sposobni raditi otišli su trbuhom za kruhom zbog uvjeta koji se radnicima nude. Naravno, ti uvjeti odgovaraju onima koji dolaze iz nerazvijenijih ekonomija od naše, a takav će nam pristup dugoročno naškoditi jer oni većinu novca koji zarade šalju nazad u svoje matične zemlje te uz to smanjuju cijenu rada za naše radnike, tumači Žilić.
Ocjenjuje da svi političari i političke stranke dosad nisu ponudili apsolutno ništa da se nešto konkretno u našoj državi promijeni.
– Narativ se stavlja na biranje manjeg zla, a biraju se dvije politike koje se smjenjuju na vlasti od naše nezavisnosti i koji su nas doveli u ovakvu situaciju u kojoj se trenutno nalazimo. To su dvije strane iste medalje. Oni su svoju priliku imali i svoju su nesposobnost dokazali.
Meni je to kao mladoj osobi nedopustivo i ja neću nasjedati na takve priče jer je vrijeme da Hrvatska odabere treći put, nešto novo, nešto što nije prisutno na političkoj sceni, ističe Žilić.
Vrijeme curi
Ujedinjenje na desnici je nužno, smatra, jer svaka stranka za sebe ne može parirati velikim strankama koje su na vlasti od nezavisnosti.
S tim su ciljem i krenuli, pa su razgovarali sa svim strankama na desnici, no teško je, ocjenjuje, naći zajednički jezik sa strankama koje traže previše ili pojedincima koji sebe vide kao političkog Mesiju. Nije tajna, kaže, ni da su pregovarali i s bivšim predsjednikom HDZ-a Tomislavom Karamarkom.
– Dok se mi prepiremo tko bi trebao biti prvi ili drugi na listi, vrijeme nam curi i sve što smo stekli u ratu, u miru gubimo – od ekonomije do rasprodanih nacionalnih interesa.
Što se Karamarka tiče, s njim smo imali praktički riješenu nekakvu desnu koaliciju i trebali smo svi skupa nastupiti na ovim izborima, međutim on je u zadnji tren promijenio mišljenje i nažalost odlučio da se neće angažirati za ove parlamentarne izbore, govori Žilić.
No prije dva tjedna Karamarko je istaknu da je ujedinjenje desnice, ili kako je kazao Domoljubna koalicija broj dva, formula za pobjedu HDZ-a. Treba, kazao je, ujediniti sve što je desno i zagaziti još malo i desnije. Treba, kazao je na Općem saboru HDZ-a, ublažiti desni narativ, ali imati sa sobom »i pravaše i Hrvatsko bilo, imati sa sobom i umirovljenike i vidjeti što raditi s Domovinskim pokretom«.
U konačnici je HDZ u izbornu bitku odlučio povesti koalicijske partnere Hrvatsku socijalno-liberalnu stranku (HSLS), Hrvatsku demokršćansku stranku (HDS), Hrvatsku narodnu stranku (HNS LS) i Hrvatsku stranku umirovljenika (HSU).