19/06/21

Broj nesreća na prometnicama je sve više, a što poduzima policija?

Must Read
I.R.https://dugopolje.org
Najnovije vijesti, zanimljivosti i događanja iz općine Dugopolje, Hrvatske i svijeta

Zagrebačka Ilica u posljednja tri tjedna postala je poprište dvije teške prometne nesreće. Marin Kamenički usmrtio je dvije osobe dok je Merdesom jurio brzinom od 150 km/h. Sada samo nekoliko kilometara dalje istom brzinom od policije je bježao vozač auta bosanskohercegovačkih registracija. I to u suprotnom smjeru. Broj raste, a što čini policija?

Mladi vozač u Mercedesu od 500 konjskih snaga i vozač pod utjecajem opijata koji je bježao od policije akteri su posljednje dvije prometne nesreće na zagrebačkoj Ilici. Pravosuđe im tek treba izreći kazne, no nisu oni jedini. Godišnje na cestama pogine više od 300 osoba, uglavnom zbog utjecaja ljudskog faktora.

“Kazna, bilo kakva da je, ako je izvjesna, ona ima svoj efekt. I u ovom slučaju, ako je kazna primjerena počinjenom djelu, onda će imati efekt, ne samo za počinitelje, nego i za one koji će na isti način pokušati ugroziti sigurnost sudionika u prometu”, komentira prometni stručnjak Rajko Horvat.

Postoji nacionalna strategija čiji je cilj smanjiti broj poginulih za 50 posto do 2020. U tom slučaju, brojka ne bi smjela preći 213 poginulih u godinu dana. Ipak, granica je već sada prijeđena.

“Svako smrtno stradavanje u prometu je tragedija za sebe. Ako gledate golo statistički, tada možemo reći da se u odnosu na osam mjeseci ove godine krećemo na brojci od 217 smrtno stradalih u prometu. Na istoj smo razini kao i prošle godine”, kaže Marina Mandić, glasnogovornica MUP-a.

Brojke su poprilično crne. Godišnje u prosjeku na cestama život izgubi više od 300 osoba. Preko 2700 dobije teške, a 13 tisuća lakše tjelesne ozljede. Materijalna šteta nastala od prometnih nesreća procjenjuje se na osam milijardi kuna.

Spremni su, poručuju iz Ministarstva, mijenjati strategiju. Za neodgovorne vozače nisu dovoljne visoke kazne, a preventiva je ta koja bi mogla spriječiti dio nesreća.

“Upravo iz tog razloga, krećemo i s time da uključujemo snažnije i druga ministarstva. Posebice da uključujemo snažnije i stručne ustanove, poput prometnih fakulteta, da vidimo možemo li zajedničkim naporom dati jedan dodatni zamah. Radit ćemo na novoj nacionalnoj strategiji za sigurnost cestovnog prometa”, poručuje Mandić.

Uz ljudski faktor, stanje cesta i tehnička ispravnost itekako utječu na sigurnost u prometu. Gotovo 20 posto nesreća izazove kvar na vozilu, a u korist ne ide ni činjenica da je prosječna starost vozila u zemlji 14 godina.

“Neminovno je da se mora uvažiti primjena novih tehnologija. U Europskoj uniji se rade pripreme da se od 2020. godine uvedu obvezni sustavi aktivne sigurnosti koji će biti ugrađeni u svako novo vozilo, kao što je inteligentna prilagodba brzine, kao što je sustav automatskog kočenja u slučaju potrebe”, kaže Sinan Alispahić iz HAK-a.

Primjena je prijeko potrebna i Hrvatskoj. Svi se slažu – nužna je suradnja i koordinacija ministarstava, stručnjaka i vozača. Iako u posljednjih 10-ak godina broj poginulih na cestama pada, još uvijek statistike nisu na željenom nivou. U Hrvatskoj je više je ljudi poginulo na prometnicama, nego u ratu – čak 15 tisuća, piše N1.

- Advertisement -spot_img
- Advertisement -spot_img
Latest News

MASOVNO CIJEPLJENJE U IMOTSKOM Sve dobne skupine odazvale su se na cijepljenje: “Bez cijepljenja nema normalnog života ni vraćanja na staro”

Sve dobne skupine odazvale su se na današnje masovno cijepljenje u Imotskom, održano u maloj dvorani Pučkog otvorenog učilišta...
- Advertisement -spot_img

More Articles Like This

- Advertisement -spot_img