Dan pogibije Zrinskog i Frankopana – spomendan u Hrvatskoj

Dopunama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima iz 2011. godine, 30. travnja službeno je proglašen spomendanom posvećenom Zrinskom i Frankopanu, simbolima borbe za slobodu i pravdu hrvatskoga naroda. Kako je priopćeno na stranicama Hrvatskog sabora, ovaj se dan obilježava uz geslo “Navik on živi ki zgine pošteno”.

Zrinsko-frankopanska urota i Vašvarski mir 1664.

Povijesna pozadina ovog događaja seže u 1664. godinu i sklapanje nepovoljnog Vašvarskog mira, koji je s Osmanskim Carstvom potpisao kralj Leopold I. Hrvatsko i ugarsko plemstvo nije priznalo taj dogovor te je, razočarano politikom bečkog dvora, počelo pripremati urotu s ciljem zaštite vlastitih prava i oslobađanja teritorija od osmanske vlasti.

Nakon što je urota otkrivena, Leopold I. je 1670. godine pod izlikom pomirenja pozvao hrvatske velikaše u Beč, gdje su odmah stavljeni u kućni pritvor, a zatim prebačeni u tamnicu u Bečko Novo Mjesto. Uslijedila je jednogodišnja i nezakonita istraga jer je, prema tadašnjim pravima, hrvatskim velikašima mogao suditi samo Sabor.

Pogubljenje Zrinskog i Frankopana 1671.

Zrinski i Frankopan osuđeni su na smrt zbog uvrede kralja i izdaje zemlje. Presuda je izvršena 30. travnja 1671. godine odsijecanjem glave. Prije smaknuća su kao i članovi njihove obitelji lišeni plemstva, a njihova je imanja zaplijenila država, čime je bečki dvor ne samo ugušio urotu, nego i trajno oslabio dvije najznačajnije hrvatske plemićke obitelji koje su pet stoljeća imale istaknutu ulogu u hrvatskoj povijesti.

O težini tog događaja svjedoči i zapis jednog mletačkog poslanika: “Ovo je nesretni konac dvaju toli uglednih ljudi, osobito Zrinski bijaše veoma slavljen i cijenjen, jer 60 potkraljeva ili banova slavnih dade Hrvatskoj njegova porodica.”

Posmrtni ostaci Zrinskog i Frankopana preneseni su 1919. godine iz Bečkog Novog Mjesta i pokopani u zagrebačkoj katedrali.