Ovo je treći udar na rafineriju u manje od dva tjedna, nakon napada 16. i 20. travnja koji su prouzročili velike požare i zaustavili proizvodnju.

Detalji napada

Regionalne vlasti priopćile su da je požar u postrojenju u vlasništvu Rosnjefta izazvao pad krhotina drona te da nema izvješća o žrtvama. Na gašenju požara angažirano je više od 120 pripadnika hitnih službi i deseci vozila.

Stanovnici su pak izvijestili o višestrukim eksplozijama nakon 2 sata ujutro, nakon čega su se iznad lučkog grada nadvili plamen i gust dim. Tijekom noći uvedena su i privremena ograničenja letenja u zračnim lukama u Krasnodaru, Gelendžiku i Sočiju zbog stalne prijetnje od dronova.

Na lokalnim internetskim grupama građani optužuju vlasti da umanjuju stvarne razmjere i posljedice napada. “Stalno to nazivaju eksplozijama i krhotinama. Čemu uopće takvi opisi? Ljudi sve vide”, napisao je jedan korisnik u Telegram grupi “Moj Tuapse”. Drugi korisnik je odgovorio: “Priznati da su napadi bili učinkoviti značilo bi priznati neuspjeh grada i njegove obrane. Zato se uvijek okrivljuju ‘krhotine’”. “Ne možemo disati”, žale se stranovnici.

Ekološka katastrofa sve većih razmjera

Posljedice napada sada se šire daleko izvan samog postrojenja. Naftna mrlja nastala uslijed ranijih udara proširila se u samo nekoliko dana na 77 kilometara obale Crnog mora. Vlasti tvrde da je prikupljeno više od 4000 kubičnih metara kontaminiranog tla i zauljene vode, no onečišćenje se i dalje širi.

Dim od požara prekrio je velik dio južne Rusije, uključujući Soči i Anapu, te se proširio duboko u unutrašnjost. U nekim područjima stanovnici su prijavili “naftnu kišu”, dok su službeni mjerni instrumenti zabilježili razine benzena, ksilena i čađe i do dvostruko veće od dopuštenih granica. Ekološka šteta raste, pa su tako na obalu kod Sočija isplivali mrtvi dupini, a stižu i izvješća o uginulim ribama i pticama.

Unatoč razmjerima štete i ekološkim posljedicama, Kremlj se nije javno oglasio o situaciji. Dok su se vatrogasci borili s požarom, a hitne službe raščišćavale oštećene zgrade, ruski predsjednik Vladimir Putin nastavio je sa svojim uobičajenim rasporedom sastanaka i javnih nastupa.

Proruski kanali: “Ovo je Hirošima, Tuapse više ne postoji”

Proruski Telegram kanali i mediji uspoređuju situaciju u gradu s najgorim nuklearnim katastrofama u povijesti, uključujući Hirošimu, na koju su SAD 1945. bacile atomsku bombu. “Posljedice bombardiranja Tuapsea su naprosto monstruozne”, objavio je proruski Telegram kanal RIA Katyusha. “Ovo što se sada događa u Tuapseu je Hirošima, samo bez radijacije.”

Pavel Kukhmirov, poznat pod nadimkom “Shakespeare” i pripadnik ruskih proksi snaga u Donbasu, izjavio je na svom Telegram kanalu da grad Tuapse “više ne postoji” i usporedio situaciju s černobilskom katastrofomi iz 1986. godine. “Zemlja je zatrovana, voda je zatrovana, zrak je zatrovan. Upravo sada ondje pada crna kiša, kao u Hirošimi – voda pomiješana s čađom iz nafte”, napisao je Kukhmirov. “Od 2022. godine ruske vlasti su nam pompozno govorile: ‘Želite li Černobil u Kijevu?’ E pa, sad je Černobil u Tuapseu.”

Važan industrijski, ali i turistički grad

Tuapse je lučki grad u Krasnodarskom kraju na jugu Rusije, na sjeveroistočnoj obali Crnog mora. Nalazi se između Gelendžika i Sočija, oko 75 kilometara sjeverozapadno od Sočija. Ima oko 61.500 stanovnika prema popisu iz 2021. godine.

Grad je važan prije svega zbog luke i naftne infrastrukture. Tuapse je jedna od ruskih crnomorskih luka preko koje se izvoze naftni derivati, ali i suhi teret poput ugljena i gnojiva. Rafinerija nafte Tuapse, postrojenje u vlasništvu Rosnefta, jedna je od 10 najvećih u Rusiji, s kapacitetom prerade od približno 12 milijuna tona sirove nafte godišnje.

Osim nafte i luke, Tuapse ima i turističku dimenziju. Smješten je na crnomorskoj obali i smatra se sjevernim dijelom šire turističke zone koja se proteže prema Sočiju. Zbog položaja na moru, blage klime i blizine Kavkaza, područje privlači turiste, ali grad nije primarno poznat kao mondeno ljetovalište poput Sočija, nego više kao industrijsko-lučki grad s turističkim zaleđem.