Detaljna statistika državne mature pokazuje da su maturanti državnu maturu prošle godine napisali za ocjenu tri. Postavlja se pitanje kako je moguće da su ocjene iz pojedinih predmeta na kraju školske godine drastično drugačije negoli su rezultati mature.
Prema objavljenoj statistici državne mature 2022./2023. u Školskom e-Rudniku, koju je polagalo 25. 749 učenika, maturanti s najboljim ocjenama iz srednje škole upisali su Farmaceutsko-biokemijski fakultet u Zagrebu, medicinske fakultete u Zagrebu, Splitu i Osijeku, FER te Stomatološki fakultet.
Bez državne mature učenici gimnazije ne mogu završiti srednju školu. Stoga su u gimnazijama fokusirani na državnu maturu od početka, dok se u strukovnim školama suočavaju s nedovoljnoj satnicom iz hrvatskog i matematike. Prema tome, u školama nastoje organizirati fakultativnu nastavu i pripreme za maturu, no to isto ovisi o cjelokupnim satnicama i školskom programu
Velike razlike u rezultatima
Zanimljive su velike razlike između ocjena na kraju školske godine i rezultata mature. Primjerice, 126 učenika palo je testove u predmetima iz kojih su imali peticu na kraju završnog razreda. Jedinicu je dobilo 37 učenika iz matematike, 87 iz hrvatskog jezika i tri iz engleskog. Njih 776 završilo je školsku godinu s ocjenom pet, a na A razini iz istog predmeta dobili su dva. Najviše ih je iz matematike, 416, iz hrvatskog 274 i 105 iz engleskog.
Od oko 5000 maturanata s peticom iz hrvatskog, na državnoj maturi peticu je dobilo njih nešto više od 2600. A razinu matematike s peticom je položilo samo 885, B razinu 167, a na kraju srednje škole matematiku s odličnim je završilo 3760 učenika. S druge strane, 15 učenika koji su završili školsku godinu s dva, na A razini iz obaveznih su predmeta imali petice.
Izborni predmeti
Od izbornih predmeta, učenici su najlošije napisali fiziku, s prosječnom ocjenom 1,95. To je predmet koji svake godine piše najviše učenika, no lani je fiziku pao svaki drugi učenik. Najbolje su napisali povijest, s 2,94. Razvidan je trend da učenici imaju bolje ocjene u školi nego iz istih predmeta na državnoj maturi
Kao razlozi tome navodi se nepodudaranje mature i gradiva koje se obrađuje u školi, preniski kriteriji ocjenjivanja u školi, stres prilikom pisanja mature, elementi ocjenjivanja koji nisu isti na maturi i na nastavi (aktivnost učenika, zadaće…) i slično. Svakako, ostaje pitanje pružaju li ocjene na kraju godine realnu sliku znanja i što učiniti da se takvo stanje promijeni.