Intenzivna, visoko mehanizirana i učinkovita po svim europskim standardima – tako se u par crta može opisati engleska poljoprivreda. I u ovoj zemlji, kao u Belgiji i Švedskoj, samo 2% radne snage radi u poljoprivredi, te s 2% sudjeluje u BDP-u. Engleska proizvodi 60% svojih potreba za hranom, donosi agroklub.com.
Engleska je jedina predstavnica Ujedinjenog Kraljevstva na Svjetskom prvenstvu u Rusiji. Budući da je upravo Engleska zemlja koja je izmislila nogomet, njezini su reprezentativci pod velikim pritiskom kako bi ispunili velika očekivanja svojih vjernih navijača za što će sutra, 7. srpnja, u 16 sati dobiti priliku u srazu sa Švedskom.
Želite li saznati nešto više o baš engleskoj poljoprivredi, neće vam poći lako za rukom jer, kako god da okreneš, koju god da informaciju pokušaš izvući, pojavit će se informacije o čitavom Ujedinjenom Kraljevstvu.
Dvije glavne grane – ratarstvo i stočarstvo
Prvi dokazi kultiviranja zemljišta, odnosno korištenja pluga na području Engleske pojavili su se 3.500. p. n. e. Uslijed razvoja poljoprivrede došlo je i do povećanja broja stanovništva pa se u većoj mjeri pojavljuju i dokazi o prisutnosti ljudi na području Engleske.
Engleska kao dio Ujedinjenog Kraljevstva danas se prostire na povrišini od 130.395 km2 i ima više od 55 milijuna stanovnika što ju čini jednom od najmnogoljudnijih zemalja.
Niski brežuljci i ravnice, osobito u središnjoj i južnoj Engleskoj, planine na sjeveru i zapadu teren je koji ju karakterizira i koji je savršen za dvije glavne grane engleske poljoprivrede – ratarstvo i stočarstvo.
Poljoprivredno zemljište Ujedinjenog Kraljevstva pokriva oko 64% cjelokupne površine s više od 20 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta što je ekvivalent 30 milijuna nogometnih igrališta. Od tih 20 milijuna hektara, 25% svih poljoprivrednih površina u UK koristi se za uzgoj usjeva i to za stočnu hranu te uporabu u mljekarstvu.
Najčešći usjev – pšenica i krumpir
Pšenica je najčešći usjev na engleskim poljima i pokriva više od dva milijuna hektara, uglavnom u istočnim dijelovima Engleske. Čak 80% domaće pšenice mlinari dobivaju s domaćeg tržišta. Ujedinjeno Kraljevstvo peto je po redu u Europskoj uniji po proizvodnji žitarica, a u 2016. godini proizveli su gotovo 22 tisuće tona žitarica od čega preko 14 tisuća tona otpada na pšenicu, a preko 6.665 tisuća tona na ječam.
Vrlo je zanimljivo da se Cambridge nalazi u srcu poljoprivredne proizvodne regije Velike Britaniji. Njihova klima, krajolik i tlo idealno je za ječma, hmelja, pšenice i mnogih drugih kultura. Proizvode dovoljno ječma kako bi proizveli 2,5 milijuna pinti piva i dovoljno pšenice da proizvedu 5,774 milijuna kruhova.
UK je i velik proizvođač krumpira pa i tu drži peto mjesto na ljestvici proizvođača te kulture u Europskoj uniji, a u 2016. godini proizveli su 5.373 tisuće tona što je, ako ćemo mjeriti u nogometnim terenima, dovoljno za pokrivanje 120.000 nogometnih igrališta. Osim toga, uvoze oko 1,3 milijuna tona krumpira za konzumaciju.
Zanimljivo je da je prije samo 50 godina proizvodnja krumpira u UK bila duplo veća pa nije ni čudo da potražnja za krumpirom prelazi potrebe domaćeg stanovništva.
Tu je i šećerna repa koju proizvode u približnoj količini kao i krumpir, a po proizvodnji te kulture su četvrti u EU.
Zemlja s više od 90 različitih pasmina ovaca
Sa 9.81 milijuna grla uzgojenih u 2016. godini UK zauzima treće mjesto u Europskoj uniji, nakon Francuske i Njemačke. U toj zemlji ima više od 35 milijuna ovaca i janjadi – više ovaca nego bilo koja druga zemlja u Europi. Ta je zemlja sa svojim brežuljcima, visoravnima i nizinama savršeno prilagođena proizvodnji ovaca kojih ima više od 90 različitih pasmina. Naime, ovce su u Velikoj Britaniji obitavale od rimskih vremena i postale su iznimno važne za njihovu ekonomiju i dobrobit. Danas je meso, odnosno mlada janjetina, glavni ovčji proizvod, iako koža, vuna i mlijeko imaju također vlastita tržišta.
U Velikoj Britaniji ima oko 17.000 mliječnih farmi, uglavnom na zapadu. Prosječna veličina engleskih stada je 86 krava, a prosječna mliječna krava donosi 6.300 litara mlijeka godišnje. Najvažnija pasmina mliječnih goveda je sveprisutna frizijska krava, koja je u velikoj mjeri zamijenila pasminu Dairy Shorthorn zahvaljujući i visokom prinosu mlijeka i relativno visokoj kvaliteti govedine koju proizvodi.
Potreslo ih kravlje ludilo
Najveći udarac engleskom stočarstvu zadalo je “kravlje ludilo”, fatalna neurodegenerativna bolest (encefalopatija) kod goveda koji uzrokuje spužvastu degeneraciju mozga i kičmene moždine. U Velikoj Britaniji, koja je najgore pogođena epidemijom, u periodu 1986-1998, bilo je zaraženo više od 180.000, a zaklano je još 6 milijuna grla u okviru programa preventivnog iskorijenjivanja.
Važne pasmine goveda koje se u Velikoj Britaniji uzgajaju za konzumaciju mesa su hereford te Aberdeen Angus.
Engleski doručak – slanina i jaja
Klasičan engleski doručak su pržena jaja i slanina. Oko 4.600 UK farmi proizvodi svinje, a proizvodnja pokriva 90% domaćih potreba. Suvremeni trendovi u poljoprivredi nalažu intenzivno uzgajanje pa su nekada popularne pasmine kao što je Cumberland i Small White izumrle.
Ova je zemlja jaka i u proizvodnji peradi pa je tako u 2016. godini proizvela 1.791 tisuću tona mesa peradi i time zauzela drugo mjesto na ljestvici zemalja EU, nakon Poljske. Svaki dan britanske farme isporuče 20 milijuna jaja za konzumaciju.
Druga u EU po ribarstvu
Okružena Atlantskim oceanom i Sjevernim morem Velikoj Britaniji omogućuje Velikoj Britaniji i razvijeno ribarstvo po čemu je druga u Europskoj uniji. U 2015. godini proizveli su 913 tisuća tona ribljih proizvoda. Ova bi se proizvodnja mogla i povećati nakon izlaska Velike Britanije iz Europske unije.
Već sada ostali europski ribari strahuju od katastrofe bez presedana nakon što Britanija zbog izlaska iz Europske unije ponovno preuzme kontrolu nad vlastitim vodama. Nizozemski ribari tvrde kako će Brexit uzrokovati kolaps za 50% njihove ribarske flote.
Planirani kaos engleskih vrtova
I za kraj, ne treba zaboraviti spomenuti engleske vrtove koji odišu dozom neformalnosti, djeluju spontano, no ipak se radi o pomno planiranom dizajniranju za koje je najviše zaslužna Gertrude Jekyll (1843. – 1932.). Ona je vrtove kreira tako da cvijeće raste svugdje gdje mu to prostor dopušta.
Ovaj se stil najlakše može opisati kao planirani kaos. Obiluje cvijećem i travama koji su sađeni bez ikakve simetrije u šrini i visini. Centar vrta je travnjak nepravilnog oblika s detaljima poput panjeva, starog alata, drvene sjenice i slično. Smatraju ih kolijevkom vrtlarstva umjetničkog dizajniranja vrtova.