Ovog su tjedna na Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta zastupnici raspravljali o izvješću talijanskog zastupnika Paola de Castra o prijedlogu Direktive o nepoštenim trgovačkim praksama u odnosima među poduzećima u lancu opskrbe hranom. Iako su posljednjih godina mnoge različite inicijative na dobrovoljnoj bazi pokušavale razriješiti probleme odnosa kupaca i dobavljača uspjeha nije bilo, a problem je eskalirao do razine na kojoj su države članice bile prisiljene početi donositi pravila kako bi takve nepoštene prakse spriječile. Naime, posebna pravila o nepoštenim trgovačkim praksama u 20 država članica pokazuju da na nacionalnoj razini postoji znatna zabrinutost zbog takvih nepoštenih trgovačkih praksi.
Na taj veliki problem za europske poljoprivrednike mnogo je puta ukazivao upravo Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta (AGRI). Zato je Europska komisija, a nakon dugotrajnog zalaganja i opetovanih poziva zastupnika AGRI Odbora da zakonodavno riješi problem nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom na europskoj razini, u travnju ove godine konačno predložila zakonodavni akt. Zakonodavni prijedlog ograničen je na isključivo prehrambene proizvode zbog specifičnog položaja primarnih proizvođača u odnosu na druge karike u lancu opskrbe hranom.
“Faktor straha”
Zakonodavnim prijedlogom predlaže se zabrana najštetnijih nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom kako bi se poljoprivrednicima, malim i srednjim prehrambenim i poljoprivrednim poduzećima osigurao pravedniji tretman. Prijedlog predviđa učinkovite provedbene odredbe kojima bi u slučaju utvrđivanja povrede, nacionalna tijela mogla izreći primjerene i odvraćajući kazne. To je izuzetno važno za poljoprivrednike koji su posebno osjetljivi na nepoštene trgovačke prakse svojih partnera u lancu.
Osim nepoštenim praksama, naši su poljoprivrednici izloženi i tzv. “faktoru straha“. Slabija strana u poslovnom odnosu u lancu opskrbe hranom (u većini su slučajeva to mali i srednji poljoprivrednici i poduzetnici) često se boji da bi pokretanje sudskog spora moglo navesti snažniju stranu (otkupljivače, prerađivače, i trgovce) na raskid poslovnog odnosa i zato ništa ne poduzimaju.
Neki od primjera nepoštenih trgovačkih praksi
U raspravi na Odboru zastupnici su pohvalili i Komisiju i izvjestitelja zbog iznesenih prijedloga i ideja te podsjetili na niz nepoštenih trgovačkih praksi kojima su poljoprivrednici izloženi u svakodnevnom poslovanju. Primjeri takvih praksi su brojni te polaze od jednostavnih oblika poput neopravdanih kašnjenja u rokovima plaćanja, jednostranih raskida ugovora, izmjena ugovora tijekom njihova trajanja, naplate usluga koje nisu obavljane ili nisu ugovorene pa sve do sofisticiranijih oblika pritiska, poput uvjetovanja sklapanja ugovora o isporuci i poslovne suradnje nametanjem obveza sudjelovanja u sniženjima, akcijama smanjenjem nabavne cijene na teret dobavljača, naplate različitih naknada poput naknade za istraživanje tržišta, naknade za unaprjeđenje prodaje, uređenja i širenja poslovnih prostora trgovca ili naknade za sklapanje ugovora o isporuci s dobavljačem koja nije razmjerna administrativnom trošku koji treba snositi dobavljač.
Što je posebno problem u Hrvatskoj?
Hrvatske proizvođače posebno smeta nepoštena trgovačka praksa prodaje robe ispod nabavnih cijena (damping) gdje trgovački lanac prodaje poljoprivredni ili prehrambeni proizvod krajnjem potrošaču po cijeni nižoj od bilo koje nabavne cijene u nabavnom lancu tog proizvoda s porezom na dodanu vrijednost, a da istovremeno drži visoke marže na domaće proizvode gdje su prosječne marže multinacionalnih trgovačkih lanca na nacionalnoj razini veće od prosječnih marži na razini Europske unije.
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir pozdravila je prijedloge izmjena koje je u svom izvješću predložio izvjestitelj Paolo de Castro jer smatra da je pronašao dobar put za proširenje opsega ove direktive na poljoprivredne i prehrambene proizvode bez da se naruši vrlo uzak pravni temelj povezan isključivo s ciljevima Zajedničke poljoprivredne politike. Također, zastupnica smatra dobrim što je izvjestitelj uveo definiciju nepoštene trgovačke prakse koje u prijedlogu Komisije nije bilo, no smatra kako treba proširiti i predloženi popis zabranjenih nepoštenih praksi te doraditi popis obaveznog sadržaja ugovora o isporuci poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, stoga je Petir najavila podnošenje amandmana, priopćeno je iz ureda europarlamentarke Petir.
Komisija ostavlja mogućnost dodatnih strožih pravila
Prijedlog Komisije ostavlja mogućnost državama članicama da pitanja zabrane nepoštenih trgovačkih praski u lancu opskrbe hranom urede dodatno strožim pravilima.
“Pozitivno je da Komisija omogućava fleksibilnost državama članicama, da imaju mogućnost i strožih dodatnih zahtjeva kao i prošireni popis nedozvoljenih praksi“, rekla je Petir podsjetivši da je Hrvatska nedavno donijela Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom koji se tek počeo primjenjivati.
Zastupnica Petir također smatra manjkavim prijedlog reguliranja procedure kada se nepoštena trgovačka praska događa između dobavljača iz jedne države članice i kupca iz druge države članice te je potrebno jasno reći čije je zakonodavstvo na snazi u slučaju nastanka spora, kako bi se izbjegli problemi u provođenju direktive.