Europski parlament odlučio: Internet se mijenja zauvijek

Nakon dvije godine rasprave i borbe, s jedne strane za bolju zaštitu autorskih prava, a s druge strane za slobodno izražavanje i protok informacija, Europski parlament prihvatio je prijedlog izvjestitelja Axela Vossa koji će u potpunosti promijeniti način na koji se koristi internet.

S 438 glasova za, prijedlog nove direktive o zaštiti autorskih prava, koji bi trebao modernizirati zaštitu autorskih prava u EU-u i uvesti ju u 21. stojeće, izglasan je u Europskom parlamentu.

Dragi kolege, duboko vam zahvaljujem. Ovo je dobar znak za kreativnu industriju u Europi. Želio bi samo zatražiti da se izvješće vrati odboru kako bismo mogli krenuti u pregovore s Europskom komisijom, rekao je Voss nakon izglasavanja koje je proslavio podižući ruke u zrak.

Ovo je ogroman udarac na slobodu govora na internetu, rekao je jedan od zastupnika, nakon čega ga je predsjedatelj prekinuo, a prostorijom su se prolomili zvukovi negodovanja.

Koliko je EP bio podijeljen oko prijedloga direktive, najbolje govori informacija kako je na nju uloženo više od 250 amandmana, koji su većinom odbačeni.

Iz Komisije pozdravljaju prihvaćanje prijedloga direktive.

Pozdravljamo današnje glasanje. To je snažan i pozitivan signal i temeljni korak k ostvarivanju zajedničkog cilja modernizacije autorskih prava u Europskoj uniji, poručili su u zajedničkoj izjavi potpredsjednik za jedinstveno digitalno tržište Andrus Ansip te povjerenica za digitalnu ekonomiju Mariya Gabriel.

Naš je cilj da ovom reformom donesemo osjetljive prednosti za EU građane, istraživače, edukatore, pisce, umjetnike, medije i institucije kulturnog naslijeđa te da otvorimo potencijal za još kreativnog sadržaja čineći pravila jasnijima i prilagođavajući ih digitalnom svijetu. Istovremeno, želimo zaštititi slobodu govora i osigurati se da internetske platforme, među kojima je i 7000 europskih, mogu razvijati ove i inovativne ponude i poslovne modele, dodali su.

Poručili su i kako se nadaju da će do kraja ove godine ta direktiva biti i odobrena kako bi se moglo krenuti u izradu zakonodavnih okvira na razini zemalja članica.

Zašto je to važno?

Kada je prije dvije godine Europska komisija pokrenula prijedlog za modernizaciju zaštite autorskih prava, sve strane bile su složne. To je potrebno. No od samog je početka bilo jasno da je način na koji bi se to napravilo zapravo sporan.

Borba se na kraju svela na dva sporna elementa prijedloga zakona.

Prvi je članak 13, po kojem bi platforme kao što je Googleov YouTube bile zakonski odgovorne za kontrolu korištenja sadržaja zaštićenog autorskim pravima kako bi se spriječilo potkradanje njihovih autora.

Drugi je članak 11, koji bi uveo tzv. susjedna prava (autorskom pravu susjedna ili srodna prava) odnosno tzv. porez na linkove, po kojem bi novine, časopisi i novinske agencije morale dobivati naknadu za autorska prava kada bi Google ili druge internetske stranice dijelile poveznice na njihove članke, uključujući i kratke isječke članaka.

Upravo dio odredbi koji se odnosi na filtriranje sadržaja na noge je dignuo brojne protivnike takvog “cenzuriranja interneta”, koji ističu da bi takva pravila najviše naštetila korisnicima, startupovima i malim platformama.

Srž problema do kojih bi moglo uskoro doći za BBC je, možda najbolje, objasnio izvršni direktor britanskog Open Rights Groupa Jim Killock, koji smatra da bi direktiva za zaštitu autorskih prava mogla uvesti “režim robotske zaštite autorskih prava” u kojem bi roboti, odnosno softver, blokirali sav sadržaj kojim bi se potencijalno kršila prava.

No dok roboti mogu prepoznati pjesme Beyonce koje se dijele preko interneta i koje predstavljaju kršenje autorskih prava, oni ne mogu prepoznati parodiju te ne mogu shvatiti poantu memea u kojima se koriste zaštićene fotografije ili kritički prosuditi što rade kreativni ljudi na internetu.

Posebno je zanimljivo što Europska komisija ima cijeli niz projekata koji potiču digitalno poduzetništvo, a istovremeno imate grupu ljudi koji bi filtrirali sadržaj, ograničavali pristup i slobodu razmjene sadržaja, prokomentirala je nedavno za Zimo osnivačica udruge Digitalna Demokracija Leina Meštrović.

Što je sljedeće?

Prihvaćanje prijedloga direktive u Europskom parlamentu još nije i konačna odluka.

Prema proceduri koja je propisana u Europskoj uniji, sad počinju pregovori između Europske komisije, Europskog parlamenta i Vijeća Europe. Ti pregovori rezultirat će krajnjim preijedlogom teksta direktive, koji će postati temelj za izradu zakonodavnog okvira u zemljama članicama.

O njemu bi se u Europskom parlamentu trebalo raspravljati i glasovati sljedeće godine, vjerojatno na proljeće. Taman pred raspuštanje ovog sastava EP-a i nove europske izbore, piše Zimo.hr.