Pobijedivši Argentinu rezultatom 4:3, reprezentacija Francuske prva je izborila četvrtfinale Svjetskog prvenstva u Rusiji. Kako kažu analitičari, nogometaši Francuske su tim srazom napokon odigrali jednu dobru utakmicu na ovom SP-u. Kažu još, bila je to najljepša,najuzbudljivija utakmica ovoga prvenstva, prava poslastica.
Francuska? Mali stol na rubu vinograda, na stolu ohlađeno bijelo vino, pored njega tanjur sa sirom, pokoja šnitica bageta, pogled na vinograd, ili polja pšenice zrele za žetvu… Na ovu sliku pomislim kada zamišljam Francusku. Čak prije Eiffelovog tornja. Kako i ne bih kada je francuska poljoprivreda puno, puno starija od Eiffelovog tornja.
Uzgajali vinovu lozu prije Krista
Prostore današnje Francuske osvojili su Franci, još u 5. stoljeću. Uzgoj vinove loze, po kojoj je ta zemlja i danas poznata, ondje su uveli Rimljani oko 50 godina prije Krista.
Francusku je obilježila burna povijest, a njezine nekadašnje kolonije učinile su je svjetskom velesilom. Njezin je imperij još u prošlom stoljeću bio drugi po veličini u svijetu, iza britanskog. Ostaci tog kolonijalnog imperija danas se nalaze na desecima tisuća otoka i arhipelaga u sva tri oceana, sjevernom Atlantiku, na Karibima, čak i Južnoj Americi i čine površinu od 123,150 km2 i čine samo 1% posjeda koje je Francuska imala prije početka 2. svjetskog rata. Tako je, primjerice, Francuska u alžirskim žitorodnim poljima sadila vinograde. Godine 1830. samo je 4.000 jutara bilo pod vinogradima, a 1950-ih čak 750 000! Možemo samo zamisliti kako se to odrazilo na tadašnje domorodačko stanovništvo, ne samo u Alžiru nego i u svim drugim francuskim kolonijalnim zemljama.
Zato i ne čudi što je Francuska status globalne velesile zadržala i danas. Njezina je ekonomija 7. najveća ekonomija na svijetu. Ova je država po površini od 543.965 km2 (samo europski dio Francuske), najveća zemlja Zapadne Europe i Europske unije, a na razini čitave Europe, treća. Druga je najmnogoljudnija zemlja Europske unije i to sa 67 milijuna stanovnika.
Ostvaruje 20% poljoprivredne proizvodnje u EU
No, vratimo se vinu, siru, bagetu – francuskoj poljoprivredi koja je također snažna i raznolika. Velike površine plodne zemlje (28766.5 tisuća hektara), primjena suvremene tehnologije i subvencije EU doprinjeli su da upravo Francuska postane vodeći proizvođač i izvoznik poljoprivrednih proizvoda u Europi. Naime, Francuska ostvaruje 20% poljoprivredne proizvodnje u EU i drugi je izvoznik poljoprivrednih proizvoda u svijetu, odmah nakon SAD-a, odnosno šesti poljoprivredni proizvođač na svijetu!
U prvom redu pšenica, perad, mliječni proizvodi, govedina i svinjetina te mnogi prehrambeni proizvodi, najvažniji su francuski izvozni aduti u oblasti poljoprivrede. Šampanjac i bordo također su važni izvozni proizvodi, poznati širom svijeta. Šampanjac pogotovo jer ovim se nazivom mogu nazvati samo pjenušci nastali od grožda koje je raslo u pokrajini Champagne.
Treba proizvesti dovoljno pšenice za sve te kroasane i bagete
Brojevi su egzaktni, a statistika koju je u svojoj publikaciji objavio Eurostat, pokazuje kako je Francuska vodeći proizvođač žitarica u Europskoj uniji te ukupno proizvodi 54.209 tisuća tona. Pola otpada na pšenicu, nakon čega slijedi kukuruz, ječam, zob, raž i zimske žitarice. Nije zanemariva ni proizvodnja šećerne repe koju uzgajaju na 405 tisuća hektara, a prinos u 2016. godini bio im je 34.644 tisuća tona. Kratko rečeno, svaka druga farma u Francuskoj bavi se uzgojem žitaricama, a jedna trećina njih specijalizirana je za velike usjeve koji pokrivaju polovicu obradive površine.
Treba ovim žitaricama opskrbiti sve one pekarnice kojih je u Francuskoj sve više jer upravo je u toj zemlji razvijena kultura konzumiranja peciva – od onih tradcionalnih poput bageta kojega u našim krajevima zovemo i francuski kruh ili kroasana koji zapravo vuče porijeklo iz Mađarske do noviteta kako u pekarskoj tako i u slastičarskoj industriji. Do kraja 2013. godine u Francuskoj je djelovalo oko 32.000 pekarskih postrojenja! Osim toga, Francuska je veliki izvoznik žitarica posebno u zemlje sjeverne Afrike.
Pojedu 90 kilograma mesa po glavi stanovnika godišnje
Žitarice naravno, služe i za ishranu stoke, a u Francuskoj se prvenstveno uzgajaju goveda. Francuska je i u tome daleko na prvom mjestu, s 19 milijuna grla goveda u 2016. godini. Primjera radi, Njemačka je na drugom mjestu s 12,47 milijuna grla. S proizvodnjom svinja, ovaca i koza ne može se puno pohvaliti jer njih proizvodi manje od 10 % ukupne proizvodnje EU. Kada govorimo o mesnoj industriji, te su godine proizveli 2.206 tisuća tona svinjetine, 1.669 tisuća tona peradi te nešto manje govedine.
Francuzi godišnje u prosjeku pojedu gotovo 90 kilograma mesa po glavi stanovnika. Sjetimo se samo najpoznatijeg Gala – Asterixa. Koliko je taj svinjetine, istina, divlje, mogao pojesti! Upravo se svinjsko meso najčešće nalazi na tanjurima Francuza koje pojedu više od 30 kg po glavi stanovnika godišnje. Ni perad ne zaostaje sa svojih 26 kg po glavi stanovnika godišnje, za razliku od Njemačke koja, primjerice, godišnje pojede nešto više od 10 kg peradi po glavi stanovnika godišnje.
Preko 50 sireva ima oznaku kvalitete
Kada je o mliječnoj industriji riječ, Francuska je iza Njemačke druga po proizvodnji mlijeka u EU, i to sa preko 25 tisuća tona, odnosno 3.630 tisuća grla mliječnih krava, a najviše mlijeka se proizvodi u pokrajini Bretanja. Mlijeka za piće proizvode 3.395 tisuća tona, što je više od 10% ukupne proizvonje te vrste mlijeka u EU. Proizvode i više od 20% sira u ukupnoj proizvodnji sira u EU, odnosno 1.920 tisuća tona. Naravno, tu su i vrhnje, mlijeko u prahu i maslac koji se kreću u nešto manjem postotku.
Vratimo se malo sirevima koje Francuzi jako vole i cijene, a mogu se pohvaliti s više od 250 vrsta sireva kojega proizvode u više od 20 regija. Dijele ih u osam “obitelji” sira, odnosno u tri glavne skupine – tvrdi, meki i plavi (s plemenitom plijesni) i rade ih od kravljeg, kozjeg i ovčjeg mlijeka. Francuska ima preko 50 sireva koji imaju oznaku kvalitete izvornost (PDO) i zemljopisno podrijetlo (PGI)!
Tradicija je ono zbog čega cijene francuskih vina idu u nebesa
Vratimo se na vino o vinograde pod kojima je preko 800.000 tisuća hektara zemljišta od kojih je preko 500.000 hektara nosi oznaku izvornosti (PDO), a oko 170.000 hektara nosi oznaku zemljopisnog podrijetla (PGI). U 2014. godini su, primjerice, proizveli 4,6 milijardi litara vina!
Ono što francuska vina čini osobitim jest koncept terroira – filozofije koja kaže da se zbog prirodnih faktora poput (mikro)klime, tla, nadmorske visine i izloženosti suncu, dva ista vina iz različitih vinograda mogu značajno razlikovati jedno od drugoga. Poznata francuska vina su Pinot Noir i Chardonnay, a stara središta proizvodnje ovih pića su Bordeaux, Champagne i Bourgogne te novija u dolinama rijeka Loire i Rhone te Burgundija. Upravo je tradicija francuskog vinogradarstva i vinarstva ono što određuje cijenu vinima. Naime, mnogi će dobri poznavatelji vina reći kako su, primjerice, kalifornijska vina puno kvalitetnija od francuskih no, ona nemaju ono nešto, stoljetnu tradiciju proizvodnje.
Osvrnemo li se još na proizvodnju povrća, Francuska je tek šesta po proizvodnji povrća u EU, a u proizvodnji jabuka s 1 819.8 tisuća tona treća, nakon Poljske i Italije.
Pijetao maskota Svjetskog prvenstva 1998. godine
I za kraj još malo nogometa. Znate li da pijetao jedan od simbola Francuske? Ne zato jer je često na jelovniku Francuza nego zbog istozvučnosti latinskih riječi gallus (pijetao) i Gallus (Gal). Upravo je pijetao, odnosno Footix, bio maskota francuske reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u nogometu 1998. godine. Ovo je ime izvedeno iz riječi “football” i nastavka “ix” iz popularnog stripa o Asterixu.
Kakav će okršaj između Francuza i Urugvajaca biti u četvrtfinalu, ostaje nam vidjeti sutra, 6. srpnja u 16 sati.