[GALERIJA] Izložba rimskih cesta Srednje Dalmacije u Arheološkom muzeju u Zagrebu

0
68
Dionica Cemernica sjever - Dicmo

Nešto manje od godine dana nakon otvaranja prve u nizu arheoloških izložbi pod nazivom „Ceste koje Carstvo znače“ u Narodnoj knjižnici u Dugopolju Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije i Arheološki muzej u Zagrebu organiziraju izložbu „Ceste koje Carstvo znače II. – Rimskim cestama Srednje Dalmacije“  čije otvorenje je najavljeno u petak, 6. travnja 2018. godine s početkom u 19 sati.

U izložbenom prostoru dugopoljske knjižnice, u organizaciji Turističke zajednice općine Dugopolje i Narodne knjižnice u Dugopolju a uz potporu Općine Dugopolje, javnosti je prošle godine izložbom i katalogom pod nazivom „Ceste koje Carstvo znače I – Od arheoloških istraživanja do arheološkog turizma – Prapovijesni tumuli i rimske ceste 2010. – 2014.“ predstavljen tijek arheoloških istraživanja ostataka rimskih cesta provedenih u razdoblju od 2010.-2014. godine na lokalitetima u gospodarskoj zoni Podi-Zapad (u općini Dugopolje) i na predjelu Kurtovići-Klapavice (na području općina Klis i Dugopolje).

Obje izložbe produkt su projekta „Rimske cestovne komunikacije Srednje Dalmacije“ kojeg su još 2012. godine pokrenuli Joško Stella, direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije i Lino Ursić, vanjski suradnik turističke zajednice na projektima arheološkog turizma s intencijom revitalizacije ovog značajnoj segmenta antičke materijalne baštine Splitsko-dalmatinske županije i njezine turističke valorizacije, osobito na području Dalmatinske zagore.

Rimske ceste koje se prezentiraju u okviru ovog projekta dio su antičkog prometnog sustava u rimskoj provinciji Dalmaciji poznatog i pod imenom Dolabelin sustav cesta, po carskom namjesniku koji je prema tzv. Solinskim natpisima do 20.g. posl. Kr. završio gradnju prvih pet cesta. Dolaskom Rimljana na područje između obale i unutrašnjosti rijeka Krke i Neretve, a osobito nakon sloma Velikog ilirskog ustanka (Bellum Batonianum, od 6. do 9. g. posl. Kr.), koji je svojom snagom „pokolebao i preplašio i srce Cezara Augusta“ (Paterculi II 110), Carstvo je u svrhu pacifikacije prostora i povezivanja Salone i unutrašnjosti, moralo otkloniti upravo posljedice nepostojanja primjerenih prometnica. Izazov je prihvatio, na samom početku vladavine cara Tiberija 14.g. posl. Kr., njegov poduzetni namjesnik Publije Kornelije Dolabela, koji je dao izgraditi ceste koje su od Salone vodile u unutrašnjost provincije Ilirik (koja se od tog vremena počela nazivati i Dalmacija). Prema Solinskim natpisima u razdoblju od 7 godina izgradio je 550 rimskih milja (ili 814,55  km cesta kroz provinciju Ilirik).  Time su postavljeni temelji cestovnoj mreži koja je na ovom području bila u upotrebi čak do 7. Stoljeća. Propašću carskog Rima u 5. stoljeću sve više se smanjuju uloga i značaj cestovne mreže, pa time i potreba za njenim održavanjem i nadogradnjom. Postojeće komunikacije s manjim izmjenama još će stoljećima nakon propasti Carstva biti jedina kopnena prometna infrastruktura u većem dijelu Europe i Mediterana. Potaknuta industrijskom revolucijom, tek će novovjekovna Europa uspostaviti moderni cestovni sustav zasnovan upravo na rimskim temeljima.