[GALERIJA] Otvorena izložba i predstavljen katalog „Arheološka istraživanja na lokalitetu Banjače“

0
8

Jučer je u Narodnoj knjižnici u Dugopolju otvorena izložba i predstavljen katalog “Arheološka istraživanja na nalazištu Banjače” autorica dr.sc. Ivane Ožanić Roguljić s Instituta za arheologiju iz Zagreba  i dr. sc. Ine Miloglav, doc. s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Izložbu je otvorio i katalog predstavio dr.sc. Miroslav Katić, ravnatelj Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, a jedna od autorica arheologinja Ivana Ožanić Roguljić održala je kratko predavanje o temi.

Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu tijekom zime i proljeća 2005. god. obavio je zaštitna arheološka istraživanja na antičkom lokalitetu Banjače, koji se nalazi na trasi dionice Jadranske autoceste Dugopolje – Bisko, ispod današnjeg vijadukta Bijakuša (podvožnjak Banjače).

U istraženim sondama otkrivena su dva objekta izrađena tehnikom suhozida. Vjerojatno su bila natkrivena krovom od tegula. Prema rezultatima istraživanja i terenskim pregledom okolnih vrtova i pašnjaka zaključuje se da je lokalitet Banjače funkcionirao kao ruralno naselje i/ili gospodarski kompleks početkom 5. st.

U tom kompleksu su najvjerojatnije boravili starosjedioci, a nalazi pokazuju direktne dokaze o obrađivanju plodne zemlje i procesuiranju plodova (najvjerojatnije žita), uzgoju stoke (ovce) i obradi vune. Prema pronađenim metalnim predmetima (noževi, srpovi), keramike (ulomci posuđa, amfora, utezi tkalačkog stana), kamenim predmetima (ostaci žrvnja), stakla (ulomci svjetiljke i posuđa) stječe se dojam o svakodnevnici poljoprivrednog gospodarstva na ovom lokalitetu, ali i šire u Dalmatinskoj zagori u doba kasne antike. Autorice izložbe i kataloga su upravo ovom izložbom nastojale pokazati rezultate istraživanja na lokalitetu Banjače te lokalnom stanovništvu približiti činjenicu višestoljetnog kontinuuma u načinu života stanovništva na ovom području.

Nakon godinu dana od otvorenja izložbe „Ceste koje Carstvo znače I“ kojom su se zainteresiranoj javnosti približili rezultati istraživanja na zaštićenom materijalnom kulturnom dobru RH – dionicama rimskih cesta na lokalitetima Podi Zapad (Dugopolje) i Kurtovići-Klapavice (Klis-Dugopolje), u izložbenom prostoru Narodne knjižnice otvorena je nova izložba kojom se nastoji prikazati način života ljudi koji su uz ove antičke ceste i obitavali.

Naime, preko dugopoljske zaravni prolazila je vrlo važna rimska cesta, koja je od Salone vodila prema granici provincije Dalmacije, odnosno prema Panoniji. Ona je od Salone preko Dugopolja išla prema Dicmu. Natpisi i izvori je spominju kao a colonia Salonitan(a) / [ad f]in[es] provinciae Illyrici, Salona – Servitio i Salonas – Servitii. Druga cesta, koja se na natpisu spominje kao cesta a Salonis ad Hedum castel(lum) / Daesitiatium, odvajala se u Dicmu pod Bukovačom prema istoku. Ona je kroz sela Liska i Bisko vodila prema Tiluriju i dalje prema unutrašnjosti provincije Dalmacije.

Upravo nedaleko i arheološkog nalazišta Banjače ubicirana je biforkacija ovih važnih antičkih putova. Plodno tlo dugopoljskog Vučipolja (polja kojem Banjače prileže) i dostatni izvori vode kao uvjeti razvoja ruralnog poljoprivrednog gospodarstva te blizina cesta i većih urbanih cjelina do kojih se moglo dopremiti poljoprivredne i stočarske proizvode sa svrhom prodaje / razmjene, pripomogli su razvoju i ovog antičkog ruralnog gospodarstva. O njegovoj uspješnosti svjedoči kvaliteta ukrasne ornamentike nađenih osobnih i uporabnih predmeta (poput kopče s konjske orme).

Svi nalazi s lokaliteta Banjača potvrđuju činjenicu da se još donedavni način života, zabilježen i početkom druge polovine dvadesetog stoljeća na ovom prostoru Dalmatinske zagore uvelike očuvao kroz stoljeća bez ikakvih značajnih promjena od vremena Rimskog Carstva. Arhitektura, gospodarske poljoprivredne djelatnosti, manufaktura i prehrana stanovništva ovog kraja u cijelom navedenom vremenskom kontinuumu nisu, nastavno dokazima, značajno promijenili svoj esencijalni oblik, što se izložbom i katalogom arheoloških istraživanja na lokalitetu Banjača, posjetiteljima pokušalo i dokazati.

Autorica se na kraju predavanja zahvalila stručnim suradnicama Marijani Botić-Rogošić i Mari Radan, Slavici Plazibat ispred Narodne knjižnice u Dugopolju, te Željku Banu koji je izradio repliku tkalačkog stana.

Izložba i katalog realizirani su sredstvima Općine Dugopolje, Narodne knjižnice u Dugopolju, Turističke zajednice Općine Dugopolje i LAG Zagora.