Znamo li kako biramo prijatelje?

Prijatelji su bogatstvo u životu i uvijek se napominje kako je važnije imati nekoliko pravih prijatelja nego puno raznih poznanika s kojima se ne ostvaruje dublji i intimniji kontakt. Kad se radi o biranju prijatelja u životu, vjerojatno ćemo svi više „kliknuti“ s onima s kojima imamo razne zajedničke interese, stavove, mišljenja, iako to nikako ne znači da se nužno moramo po svemu poklapati, donosi Geek.hr.

Pored toga vaši prijatelji i vi vjerojatno imate jednak ili bar sličan ukus po pitanju filmova, hrane ili zajedničkih vrijednosti, no onaj pravi test prijateljstva bi možda mogao ležati u, ni više ni manje nego – genetici.

Nije nikakva šala, nova studija je pokazala da sa svojim prijateljima dijelimo puno više genetskih sličnosti nego što je to slučaj s nekim strancima. Imamo li možda šesto osjetilo za prepoznavanje genetski odgovarajućih ljudi? Teško.

Tim znanstvenika s tri sveučilišta (Stanford, Wisconsin i Duke) je pregledao čak pet i pol tisuća američkih adolescenata i tom prilikom proveo niz genetskih testova između pojedinih prijatelja, a sve kako bi utvrdili koliko oni imaju u stvari genetskih sličnosti.Ispostavilo se kako prijatelji imaju čak oko dvije trećine zajedničkog genetskog materijala, a isto toliko sličnosti otprilike imaju i bračni partneri.

Razlog tome je, tvrde stručnjaci, taj što s ljudima s kojima se družimo dijelimo i razne bliske karakteristike – na primjer, odrastali smo u sličnoj ekonomskoj situaciji, imamo dosta sličan nivo obrazovanja, slično podrijetlo i izgled – što se naziva društvenom homofilijom.

Drugo je objašnjenje, pak, da ljudi formiraju svoja prijateljstva u okviru prilično sličnih društvenih okruženja. To bi značilo da smo, primjerice, išli u istu školu kao i naši prijatelji, da živimo u istom gradu ili u istom predjelu grada.

Stručnjaci takve povezanosti nazivaju socijalnim strukturiranjem, a vodeći autor ove studije, Benjamin Dominigue, tvrdi kako to ima jako bitnu ulogu u činjenici da bliski prijatelji imaju sličnu genetiku.

“Biraju li pojedinci aktivno da budu okruženi ljudima sličnima sebi ili je za takvo što zaslužno socijalno strukturiranje, koje utječe na sve nas? Naši dokazi potvrđuju da, uz dužno poštovanje prijateljima, to najvećim dijelom ovisi od socijalnih struktura”, zaključio je Dominigue.

Studija je objavljena u stručnom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.