Foto: Pixabay

Europski parlament usvojio je u utorak velikom većinom glasova prijedloge tri nove direktive o ciljevima EU-a za korištenje obnovljivih izvora energije a kojima će se, među ostalim, građanima omogućiti proizvodnja energije za vlastitu potrošnju.

Novim direktivama paketa “Čista energija za sve” građanima EU omogućit će se proizvodnja obnovljive energije za vlastitu potrošnju kao i pohrana te prodaja viška energije. Građani će vlastitu energiju moći koristiti bez plaćanja poreza, a za energiju koju vrate u mrežu mogli bi primati i naknade.

“Europa je često kritizirana kako ne sluša zahtjeve i potrebe svojih građana, a danas možemo ponosno reći da, ne samo da smo ih poslušali, nego smo nove energetske mjere usmjerili upravo na njih”, izjavio je u ponedjeljak na plenarnoj raspravi jedan od izvjestitelja, José Blanco López (S&D).

Direktive od članica EU zahtijevaju i povećanje korištenja energije iz obnovljivih izvora na 32 posto do 2030. godine te korištenje najmanje 14 posto goriva za transport iz obnovljivih izvora.

U Parlamentu su pozvali i na jasnije mjere oko potpunog prestanka korištenja štetnih biogoriva poput palminog ulja do 2030. godine.

“Dogovorili smo mjere za iduću godinu, no sada čujemo kako postoji zabrinutost u Komisiji oko predlaganja strožih mjera za prekid korištenja palminog ulja. Ako Komisija ne napravi jasan prijedlog, rasprava o biogorivima nastavit će se zauvijek. U Vašem je interesu da se pobrinete da ovaj paket mjera funkcionira, no onda morate osigurati ograničenje korištenja najgorih biogoriva, posebice palmina ulja”, upozorio je zastupnik Zelenih, Bas Eickhout.

Kompromisom između prijedloga Komisije i Vijeća, koji su predložili udio od 30 posto energije iz obnovljivih izvora, i Europskog parlamenta, koji je predložio 35 posto, energetska se učinkovitost u EU do 2030. godine mora povećati za 32,5 posto. Povećanje učinkovitosti jedan je od glavnih instrumenata za dekarbonizaciju, a novim prijedlozima, emisije stakleničkih plinova smanjile bi se na razine zadane Pariškim sporazumom iz 2015. godine.

Direktive nalažu cilj godišnjih energetskih ušteda od 0,8 posto za razdoblje od 2021. do 2030. Energetske kompanije zemalja članica morat će predstaviti novim sistem upravljanja energijom čime bi se potaknula obnova objekata, a građanima omogućilo lakše renoviranje domova te manje cijene grijanja i energije.

Jedna od obveza direktiva za zemlje članice EU je i korištenje mjera povećanja energetske učinkovitosti u svrhu pomaganja onima pogođenima energetskim siromaštvom.

“Poboljšanje energetske učinkovitosti osigurat će bolju kvalitetu života za one pogođene energetskim siromaštvom. Za svaki postotak poboljšanja učinkovitosti, tri milijuna domova može biti pravilno obnovljeno te sedam milijuna ljudi možemo izvući iz energetskog siromaštva.”, izjavila je britanska zastupnica S&D-a, Theresa Griffin.

Komisija je paket mjera “Čista energija za sve” donijela krajem studenog 2016. Usvojene direktive četiri su od osam legislativnih prijedloga tog paketa koji je jedan od načina kojim se planiraju ispuniti ciljevi dogovorenim Pariškim sporazumom iz 2015. godine kojim su se zemlje potpisnice obvezale ograničiti rast globalne temperature na 2°C.

Hrvatski europarlamentarac Jozo Radoš (GLAS/ALDE) i izvjestitelj u sjeni za Direktivu o obnovljivim izvorima u Odboru za promet Europskog parlamenta u govoru na plenarnoj sjednici izrazio je zadovoljstvo što se, nakon uspješnih pregovora, usvaja paket „Čista energija za sve Europljane“.

“Taj paket čini cjelinu s paketom čiste mobilnosti. Pridodamo li tome temeljnu regulativu koja se tiče emisije CO2 dobijemo kompliciranu, međusobno povezanu mrežu zakona“, kazao je Radoš.

“Postavlja se pitanje jesmo li pogodili pravu mjeru, jesu li ti zakoni ostvarivi te jesu li dovoljno ili pak pretjerano ambiciozni. Pitanje je i jesu li ciljevi i predviđene mjere energetske politike EU međusobno povezane te hoće li zajedno funkcionirati na zadovoljavajući način“, istaknuo je zastupnik GLAS-a. “Zato je važno razviti mehanizme praćenja ostvarenja tih zakona kako bismo raspolagali elementima i saznanjima za njihovu reviziju koja je predviđena za svaki pojedini zakon iz paketa Čiste energije za sve Europljane“.

Ured zastupnika u piropćenju je podsjetio da je Hrvatska minimalno ostvarila cilj od 20% energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji do 2020. godine, ali sa starim i dijelom prljavim obnovljivim izvorima.

“Stanje s obnovljivim izvorima u prometu je zabrinjavajuće. Hrvatska se trenutno s 1% udjela obnovljivih izvora, u odnosu na cilj od 10% 2020. godine, nalazi na samom začelju EU. Dok nam je povećanje novih obnovljivih izvora među najnižima u Europi. Novi europski zakoni i nova Hrvatska energetska strategija su šansa da u razdoblju 2020. – 2030. budemo uspješniji.“, ocjenjuje Radoš, stoji u priopćenju, prenosi N1.