U Hrvatskoj se kao problem nameće i slaba povezanost sustava liječenja
Sudeći po pretrpanim čekaonicama u bolnicama i domovima zdravlja, mnogi će zaključiti da Hrvati jako vole posjećivati liječnike. Ipak, među 23 zemlje Europske unije (za pet nisu dostupni podaci) Hrvatska je po učestalosti odlazaka liječniku zauzela sredinu, odnosno 11. mjesto. Prema podacima Eurostata, u 2017. godini jedna je osoba liječniku u prosjeku otišla 6,5 puta, što je manje nego 2012. godine kada je to bilo 6,85 puta. Najveći ‘hipohondri’ u EU čini se da su Mađari i Slovaci koji su u 2017. godini otišli liječniku po pomoć čak 11 puta.
Statistika pokazuje da stanovnici Hrvatske žive kraće od ostatka Europe, češće umiru od bolesti koje su izlječive, troše puno alkohola, puše iznad europskog prosjeka (pušenje među tinejdžerima u Hrvatskoj je treće po učestalosti u EU), sve su deblji i ne kreću se dovoljno. Premda se očekivani životni vijek u Hrvatskoj povećao za 3,4 godine u razdoblju od 2000. do 2017. godine, sa 74,6 na 78 godina, znatno je ispod prosjeka EU, gdje se prosječno živi 80,9 godina, piše Novac.hr.
Osim toga što ljudi nedovoljno pozornosti poklanjaju zdravim životnim navikama, u Hrvatskoj se kao problem nameće i slaba povezanost sustava liječenja.