Hrvatska i Bugarska u posljednjih su nekoliko godina imale najveću stopu širenja ekološke poljoprivrede u cijeloj Europskoj uniji, prema najnovijim podacima Agencije Eurostat. Dok je ukupna površina ekološke proizvodnje u EU porasla za 18,7% u razdoblju od 2012. do 2016., u Bugarskoj je stopa rasta bila preko 310%, a u Hrvatskoj je iznosila 193,4%.
Ove dvije države također imaju najveće udjele površina u svojim zemljama, a koje su pretvorena u potpuno ekološko zemljište, što predstavlja veliki potencijal za rast u ovom sektoru. Unatoč tim rekordnim stopama rasta, ekološki su poljoprivrednici u obje zemlje i dalje suočeni s izazovima u usporedbi s njihovim konkurentima u ostalim državama članicama EU, piše balkaninsight.
Država financira poljoprivrednike koji ne proizvode ništa
Albena Simeonova, predsjednica bugarske udruge eko proizvođača potvrđuje rast eko poljoprivrede u Bugarskoj posljednjih godina. “U 2009. godini, kada smo osnovali udrugu, imali smo 25 ljudi. Sada je broj registriranih eko proizvođača u Bugarskoj između 7.100 i 7.200“, rekla je. Međutim, Simeonova je priznala da je na tisuće onih koji su samo vlasnici livada i u stvarnosti ne proizvode ništa ekološko pa to narušava kompletne podatke. “Država je dopustila financiranje poljoprivrednika koji ne proizvode ništa”, komentira ona.
Takva situacija ograničava količinu raspoloživih sredstava za stvarne proizvođače što ih čini manje konkurentnim naspram konvencionalnih poljoprivrednika u Bugarskoj te eko proizvođačima u ostatku Europe.
U Hrvatskoj više cijene eko proizvoda ne smetaju kupcima
U bogatijoj Hrvatskoj, gdje je prosječna mjesečna plaća oko 800 eura, cijena eko proizvoda je relativno viša u odnosu na konvencionalne proizvode, što, čini se, ne ne brine kupce. Hrvatska je u 2017. godini imala 4.751 certificiranih eko proizvođača, što je 20% više nego godinu dana ranije.
“Postoji mnogo više potražnje za takvom hranom nego ranije“, rekla je Snježana Zidanić-Mihaljević, proizvođačica eko uzgojenog povrća iz sela u blizini Zagreba.