Izbori za Europski parlament – što nas čeka?

0
1
Foto: Pixabay

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u utorak je raspisala izbore za Europski parlament. Oni će se održati u nedjelju 26. svibnja. Hoćemo li imati 11 ili 12 zastupnika ovisi o raspletu situacije oko Brexita, odnosno o izlasku Velike Britanije iz Europske unije do toga datuma.

U ponoć je počeo teći rok za predaju kandidakcijskih lista te se one mogu predavati u roku iduća dva tjedna. Nakon toga će Državno izborno povjerenstvo u dva dana provjeriti i objaviti konačne liste. Potom slijede 44 dana službene izborne kampanje.

Prema posljednjem HRejtingu koji je objavio HRT, da su danas izbori HDZ bi dobio 5 mandata, SDP tri, a Živi zid jedan. Ostali mandati su granični, a za njih konkuriraju Most, Amsterdamska koalicija te drugi.

– Ovo su očekivani rezultati. Jedan od tih graničnih mandata mogao bi pripasti HDZ-u. Onaj drugi je išao prema Živom zidu, ali njihov rejting pada. Imaju silazni trend. Oko tog jednog mandata će se boriti Most ili eventualno desne stranke, ako uspiju složiti neku svoju listu, kaže komunikacijska stručnjakinja Ankica Mamić.

Što se tiče predkampanja, HDZ još nije otkrio imena.

– Premijer je rekao da očekuju pet mandata, dakle nije visoko postavio ljestvicu te je tako puno lakše proglasiti veliki uspjeh, ako se osvoji šest. Listu, s obzirom na sve što se oko HDZ-a događa, teško je složiti. Imate slučaj Gabrijele Žalac koja je trebala nositi listu te u perspektivi biti i povjerenica u Europskoj komisiji, ali zbog ove dvije afere mislim da će premijer promijeniti odluku i mislim da je treba promijeniti, kaže Mamić.

Na SDP-ovoj listi vodeće je mjesto pripalo Toninu Piculi, slijedi Biljana Borzan, a svoje mjesto je našla i Mirela Holy što je posebno iziritiralo Gordana Marasa. Mamić smatra da je to bila razumna odluka šefa stranke Davora Bernardića.

– Treba se sjetiti i da je na prošlim europskim izborima Mirela Holy osvojila mandat koji je dala Davoru Škrlecu.

Što se tiče Živog zida, oni su od početka “protestna” i “antiestablišment” stranka. Oni su praktično protiv svega što se zagovara u Europskom parlamentu, kaže Mamić, dodajući da oni nisu jedina populistička stranka već i da brojne druge u Hrvatskoj tomu naginju.

Most dobro radi, smatra Ankica Mamić, ističući da im je maratonska sjednica u Saboru bila dobra dosjetka.

Goran Bandov: Puno je tema oko kojih se europski desničari ne mogu složiti

– Europski izbori zapravo nikako da postanu europski. Imamo porast tema poput populizma ili migracija, ali će nacionalne teme ipak imati glavnu ulogu, smatra politički analitičar Goran Bandov.

Sve analize govore da će Europski pučani te Socijalisti izgubiti dio mandata u odnosu na posljednje izbore, ističe, dodajući da će više dobiti populističke stranke te da bi mogla ojačati i liberalna skupina, prvenstveno zbog Macronovog pokreta koji je snažan u Francuskoj.

– Imamo i euroskeptike, vidjet ćemo kako će oformiti tu skupinu. Oni imaju cijeli niz tema oko kojih se ne mogu spojiti. Primjerice poljska Pravda ima potpuno drugačije stajalište prema Rusiji nego što to ima Fidesz Viktora Orbana ili Lega Mattea Salvinija.

Jedan od ključnih problema Europske unije jest neravnomjerna raspodjela socioekonomskih resursa, kako među državama, tako i unutar samih država.

Desne stranke sve više dobivaju na popularnosti, a Bandov smatra da je razlog tomu činjenica da za njih glasuju tzv. “gubitnici tranzicije”. Radi se o ljudima koji su razočarani potezima vladajućih stranaka vezano uz migrante i slično, pa daju glasove desnim strankama koje govore ono što žele čuti. Ističe kao primjer švedske demokrate i njihov vrtoglavi porast popularnosti.

Zaključuje da Europi nedostaje jakih političara poput Emmanuela Macrona ili Orbana, kako bi se raspravila “vizija buduće Europe”, a ne da se sve svodi na “birokratski aparat u kojem se samo dižu ručice”.

Što se tiče Brexita, Bandov kaže da je moguć i novi referendum, no pitanje je koje bi bilo pitanje.

– On bi morao biti slojevitiji. Trebalo bi postaviti pitanje je li ono što je May ispregovarala s EU-om nešto što je ljudima prihvatljivo. A drugo pitanje bi trebalo biti ostaje li se ili ne, rekao je.