Još od djetinjstva živimo u uvjerenju kako je doručak najvažniji obrok u danu i nipošto ga ne smijemo preskočiti. Međutim, novija istraživanja kažu kako nam upravo doručak može napraviti više štete nego koristi. Je li istina negdje na pola puta, HRT je provjerio smo kod stručnjaka.
Doručkuj kao kralj, ručaj kao gospodin i večeraj kao prosjak – krilatica je koju ste zasigurno čuli barem jednom u životu. Od malih nas nogu uče kako je doručak najvažniji obrok u danu, no novija istraživanja tvrde nešto drugačije. Je li doista prvi obrok u danu krucijalan za naše zdravlje?
– Zapravo, najvažniji bi nam bio onaj obrok u danu koji redovito preskačemo. Trebali bismo se usmjeriti na taj obrok kako bi naša prehrana bila uravnotežena i izbalansirana. Najčešće je to zapravo riječ o doručku, a i sada imamo situaciju da sve češće ljudi izbjegavaju i doručak i ručak i prvi obrok imaju tek oko 17 sati kada dođu kući s posla – kaže nutricionistkinja magistrica Ana Uremović Novačić.
– Dakle, postoje ljudi kojima radi fizioloških razlika više odgovara preskočiti obrok, postoje ljudi koji su više aktivni, i oni koji nisu pa bi i mogli preskočiti obrok. Konkretan odgovor bi bio da je možda bolje preskočiti doručak ako je on nutritivno slab, ako je bijeli kruh i pašteta ili kroasan i čokoladno mlijeko, buhtla i tako dalje – savjetuje nutricionist Nenad Bratković.
Dnevni unos kalorija, što se tiče samog doručka, trebao bi iznositi oko 30 posto dnevnog unosa, ukoliko jedemo samo tri puta dnevno. Kako bi onda jedan zdravi doručak, od kojeg bismo imali energije cijeli dan i koji ne bi utjecao na koju brojku na vagi više, trebao izgledati?
Po riječima Ane Uremović Novačić zdrav doručak može podrazumijevati različite namirnice – od primjerice, jaja sa slaninom pečenom na svinjskoj masti, rajčicom i rukolom, može biti kombinacija zobenih pahuljica i bobičastog voća i jogurta…
– Ako me to pita netko tko je vegan, ne mogu mu reći jaja sa špinatom i cherry rajčicama, njemu bih možda rekao da je to kvinoja s orašastim plodovima. Ako me pita netko to je svejed, bila bi to jaja s puno povrća, ako je to osoba koja jede više obroka dnevno, onda bih preporučio da to bude smoothie – objašnjav Bratković.
Najvažnije je, ističu stručnjaci, da taj obrok ima nutritivnu vrijednost – zdravih ugljikohidrata i bjelančevina. Takav obrok, bio on odmah nakon buđenja ili nešto kasnije, ima velike učinke na naše zdravlje.
Sam doručak je jako važan zbog toga što može stabilizirati glikemiju, stabilizirati šećer u krvi, ali isto tako može dovesti do oscilacije šećera gore -dolje, kaže Bratković i nakon toga osoba može imati velike poteškoće, ali sve to uvelike ovisi i o mikrobiotici, što su novija istraživanja i pokazala.
A novija istraživanja pokazuju i nešto drugačiju ravnotežu između obroka. Takozvani 16/8 režim prehrane prema kojem tijelo 16 sati posti i sagorijeva masnoće, metoda je kojoj se mnogi danas okreću.
U svakom slučaju treba biti umjeren. Ni primjenjivati ovakav režim prehrane konstantno, nije dobro. Ono što je preporuka, uravnoteženost je prehrane. Ako niste ljubitelji doručka, nemojte se prisiljavati. Pojedite više obroka dnevno, ali neka budu nutritivno kvalitetni. Ključ je u kvaliteti, a ne kvantiteti.