Kako algoritmi donose odluke umjesto ljudi i koliko su one ispravne

0
1
Foto: medijskapismenost.hr

Studija Vijeća Europe nudi neke odgovore na pitanje kako automatizirane tehnike obrade podataka, kao što su algoritmi, utječu na ljudska prava te ističe potrebu daljnih istraživanja i rasprava.

Koje su nam informacije dostupne na našem newsfeedu na Facebooku? Na temelju čega se utvrđuje profil rizika neke osobe i kakav nam profil pruža najveću šansu da dobijemo zdravstveno osiguranje, ili zaposlenje, ili pak da budemo procijenjeni kao potencijalni kriminalac ili terorist?

Ovim pitanjima započinje studija Vijeća Europe pod nazivom Algoritmi i ljudska prava – Studija o dimenzijama ljudskih prava automatiziranih tehnika obrade podataka i mogućih regulatornih implikacija, objavljena u ožujku 2018.

Tražeći načine zaštite ljudskih prava i dostojanstva unatoč brzim tehnološkim promjenama, stručnjaci za internetske posrednike koji su radili na ovoj studiji identificirali su niz pitanja vezanih uz ljudska prava potaknutih rastućom ulogom algoritama u donošenju odluka.

“Automatizirane tehnike obrade podataka, kao što su algoritmi, korisnicima interneta omogućuju traženje i pristup informacijama, ali se sve više koriste i u procesima donošenja odluka, koji su prije bili potpuno u ljudskoj nadležnosti. Algoritmi se mogu koristiti kao priprema za ljudske odluke ili ih oni mogu sami automatski donositi. Zapravo, granice između ljudskog i automatiziranog odlučivanja često su zamagljene”, objašnjeno je u uvodnom dijelu studije.

Autori studije istaknuli su i primjerima potkrijepili kako korištenje automatiziranih tehnika obrade podataka može ugroziti pravo na pošteno suđenje uz pretpostavku nevinosti, pravo na privatnost, slobodu izražavanja i slobodu udruživanja, pravo na uživanje svih ljudskih prava i temeljnih sloboda bez diskriminacije, radnička prava, pravo na slobodne izbore pa i samu vladavinu prava.

Studija također nastoji identificirati regulatorne opcije koje države članice mogu razmotriti kako bi se smanjili štetni učinci, odnosno promicale dobre prakse te predlaže mjere u području istraživanja, dubinske analize, odgovornosti, transparentnosti i podizanja svijesti.

Jedan od zaključaka studije je da su podizanje svijesti javnosti i poticanje javnog diskursa o ovim temema presudno važni i da se sva dostupna sredstva trebaju iskoristiti za informiranje opće javnosti, kako bi korisnici mogli kritički razumijeti logiku i rad algoritama i reagirati na njih.

“To može uključivati kampanje medijske i informacijske pismenosti, no ne treba biti na njih ograničeno”, stoji u zaključcima studije, kao i to da treba poticati institucije koje koriste algoritamske procese da osiguraju lako dostupna objašnjenja vezano za procedure koje algoritmi slijede, piše medijskapismenost.hr.

Što se tiče daljnjih akcija Vijeća Europe, Odbor stručnjaka za automatsko procesuiranje i različite oblike umjetne inteligencije (MSI-AUT) razvija detaljne smjernice za države članice kako smanjiti negativne utjecaje korištenja algoritama u javnom i privatnom sektoru na ljudska prava i povećati njihove dobrobiti za društvo.

Pročitajte cijelu studiju na engleskom jeziku