13 C
Split

Kako žive Hrvati između bajnih procjena i surove stvarnosti

Must Read
I.R.https://dugopolje.org
Najnovije vijesti, zanimljivosti i događanja iz općine Dugopolje, Hrvatske i svijeta

Hrvatska je, znamo, dosta čudna zemlja u kojoj statistika govori sve i ništa.

Statistički je tako nemoguće da čovjek preživi i jedan mjesec bez plaće, a kamoli da pri tome još od te plaće hrani cijelu obitelj, ali radnici Uljanika naprimjer već pet mjeseci nisu dobili plaće, ali i dalje uredno dolaze na posao na kojem nema plaće. A nije da negdje drugdje nema i posla i plaće.

Ili drugi primjer. U Hrvatskoj je još uvijek blokirano 275.000 građana. Većinom zbog komunalnih usluga i telefonskih računa. S druge strane, štednja hrvatskih građana iznosi fantastičnih 200 milijardi kuna što bi značilo da svatko od vas na štednom računu ima 50.000 kuna ili 6.750 eura. I vaša djeca i unuci također.

Ili još zanimljivije – po životnom standardu,  Eurostat nas je smjestio na samo dno Europske unije. Ali isti taj Eurostat nas je po financijskoj imovini naših kućanstava smjestio među bolje stojeće zemlje. Naime, osim uz ovih 200 milijardi kuna na štednimračunima Hrvati imaju još 230 milijardi kuna ostale financijske imovine: dionica, zlata, mirovinske štednje, osiguranja. I to toliko da nam gledaju u leđa svi oni koji su u nekim drugim statistikama uvijek bolji od nas: Česi, Poljaci, Slovenci, Estonci, Latvijci o Rumunjima da i ne pričamo.

Sve to u zemlji u kojoj stalno pričamo da nam je ekonomski rast slab ili nikakav. Pa je tako i banka Credit Suisse izračunala da imamo 5.000 dolarskih milijunaša. A onda opet s druge strane tih brojki izuzetno je zabrinjavajuć rast gotovinskih kredita zbog kojih je morala intervenirati i Hrvatska narodna banka.

Mnogim građanima čine se neuhvatljivi, no čak 36.000 dolara u prosjeku ima svaki punoljetni Hrvat, procjena je izvještaja o Globalnom bogatstvu banke Credit Suisse.

Taj isti izvještaj švicarske banke najavljuje i dobru budućnost. U idućih pet godina hrvatskom bi se građaninu bogatstvo trebalo povećati za 7.250 dolara,što bi nas trebalo dovesti do više od 43.000 dolara prosječno po stanovniku.

Čak 36.000 dolara u prosjeku ima svaki punoljetni Hrvat

To je procjena, a ovo je stvarnost – naime, prema podacima Eurostata financijska imovina hrvatskih građana je u 10 kriznih godina rasla – s 85 posto BDP-a skočila na čak 120 posto što je oko 430 milijardi kuna što je 107.000 kuna po glavi stanovnika.

O tom bogatstvu govori i štednja – HNB je tako objavio da Hrvati na računima imaju 202,5 milijarde kuna, čak osam milijardi više nego lani. No, iz HANFA-e upozoravaju da čak 94 posto štednje drži svega 20 posto građana, dakle svaki peti je bogataš. A oni siromašniji sve više koriste gotovinske nenamjenske kredite.

Oko pet milijardi kuna odobreno ih je u samo godinu dana na što je nedavno upozorio bivši ministar financija, SDP-ov Boris Lalovac: ”Ta naplata, prema podacima HNB-a, već je pokazala pogoršanje, a znamo da smo pri punoj zaposlenosti i pri suficitu. A zamislite, nedajbože, nekakvih vanjskih šokova, kako bi se to prelilo dalje na hrvatske građane”.

HNB je odlučio uvesti nove preporuke i kreditnu sposobnost građana za gotovinske kredite izračunavati istom metodom kao i za stambene. Tako bi klijent s plaćom od 6.000 kuna više ne bi mogao dobiti nenamjenski kunski kredit od 225.000 kuna, nego 75 tisuća kuna manje, na 10 godina otplate, uz fiksnu kamatnu stopu od 6,99 posto. To se sve događa u zemlji koja već ima 275.000 blokiranih građana.

”U ekonomiji postoji nešto što se zove moralni hazard. Ako ste osigurani i ako vas država jako štiti, onda ćete se vjerojatno ponašati drugačije. Slijedom toga, uvijek moramo razmišljati o moralnom hazardu jer poznato je da baš nemamo niti jako veliku financijsku pismenost niti disciplinu”, kaže Predrag Bejaković s Instituta za javne financije.

No financijske pismenosti nedostaje i političkoj eliti. Vidjelo se to po jutrošnjoj konferenciji o “Hrvatskoj kakvu trebamo” i temi minimalne plaće.

”Misli li itko od vas u ovoj dvorani da itko može normalno živjeti s 3.000 kuna”, zapitala je predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović i poručila: ”Mi moramo naći načina rasteretiti plaće pri čemu nam cilj mora biti omogućiti da prosječna neto plaća u Hrvatskoj bude oko 7.500 kuna.

”Ne može Vlada sad odrediti dekretom da minimalna plaća bude 1.000 eura, može, i što ćemo onda, onda će svi ti poslodavci koji bi to trebali platiti najedanput ili prestati poslovati, ili će početi davati otkaze”, poručio je premijer Andrej Plenković.

Dok premijer govori kako Hrvatska nikada nije bila financijski stabilnija, booking za turističku sezonu slabiji je nego ranijih godina. Već samo to bi za zemlju ovisnu o turizmu moglo imati negativan utjecaj na hrvatsku ekonomiju u cjelini, pišu Vijesti.hr.

- Advertisement -spot_img
- Advertisement -spot_img
Latest News

Trener Tramezzani nakon remija u Koprivnici: “Tužni smo i razočarani jer nismo uspjeli utakmicu završiti sa 11 igrača”

Hajduk je iz Koprivnice otišao s jednim bodom. “Tužni smo i razočarani jer nismo uspjeli utakmicu završiti sa 11 igrača....
- Advertisement -spot_img

More Articles Like This

- Advertisement -spot_img