Kako živi narod

Pogled nas vodi u 1936. godinu i način života naših predaka

0
231

Kako živi narod. Ovoga puta u rubrici Vremeplov, preko događaja starog nekoliko godina, otišli smo daleko u prošlost. Pogled nas vodi u 1936. godinu i način života naših predaka.

Na temelju kapitalnog djela hrvatske etnografije i jedne od najuvaženijih knjiga ikada napisanih i tiskanih u Hrvatskoj „Kako živi narod“ dr. Rudolfa Bićanića (1905.-1968.), koja je prvi puta objavljena 1936. godine, napravljen je odličan istoimeni dokumentarni film. Rudolf Bićanić i njegovi asistenti te davne 1936. obilazili su različita mjesta u cijeloj Hrvatskoj i bilježili razgovore s lokalnim stanovnicima. Ispitivali su sociološke aspekte kvalitete života uključujući i Dalmatinsku zagoru, odnosno samo Dugopolje. Na temelju tih sjećanja, 77 godina kasnije, realiziran je i film.

„Približujemo se selu. Dugopolje. Smjestilo se uz cestu, a u pozadini mu se koči pusta i gola Mosor-planina. Uz samo selo raste nešto sirotinjskog drveća, gdjekoji sitan grmić i po koja smokva, kojoj obraše plod još posve zelen. A malena, neobično malena polja ograđena zidom pomno čuvaju slabo uzrastao ječam i sitne kukuruze s još manjim kržljavim klipovima. S kukuruzovih stabljika i klipova pokidaše lišće, kako bi pod jakim suncem što prije dozrili, da ih mogu samljeti za puru.(…)Spomenuto Dugopolje je selo, koje se još uvijek ne može uvrstiti u red najzaostalijih, a ipak nam u glavnom može poslužiti kao vjeran odraz života svih ostalih sela.“ – iz teksta Zlate Perlić, Kako živi narod, Rudolf Bićanić.

1936. godine mlada bjelovarska spisateljica Zlata Perlić dolazi u Dalmaciju i stvara etnološki zapis o teškom životu žitelja sela Dugopolje. Priča mlade spisateljice i mjesnog fratra je izvedena u igranoj formi, a opisani događaji snimljeni su dokumentarno i znanstveno precizno tvoreći sklop izgubljenog života i svjetonazora Dalmatinske Zagore. Svi etnološki elementi od radova na zemlji, rađanja i umiranja, gonjanja, vjenčanja i pirovanja se isprepliću u gorku, oporu i dostojanstvenu sliku života dalmatinskog seljaka kroz četiri godišnja doba.

Inicijalno snimanje filma trajalo je 12 dana. Budući da se je moralo popratiti sva četiri godišnja doba, cjelokupno snimanje potrajalo je još godinu dana. Autorski rad potpisuju kamerman Andrija Pivčević, zatim scenarij, režija i montaža Hrvoje Jelavić-Šako, asistenti redatelja Marijana Botić-Rogošić i Toni Mijač, zvuk Tomislav Unušić, maska i šminka Sanja Krstulović, dok je nošnje posudio KUD Pleter. Od ukupno 85 ljudi koji su doprinijeli nastanku ovog filma, svi kao volonteri, 30-ak njih su članovi KUD Pleter. Osim glumice Vande Boban, koja je nastupila u glavnoj ulozi Zlate Perlić, u filmu igraju prvenstveno naturščici: članice i članovi KUD Pleter te stanovnici sela Dugopolje, Liska, Smajići-Dolac Donji, Bisko, Koprivno, Srijane, Šestanovac, Muć i Postinje Donje.

Ova povijesno igrano-dokumentarna rekonstrukcija traje 75 minuta. Snimljena je, montirana i producirana po međunarodnim BBC-jevim standardima.