Voćke, za razliku od povrća, u svoje dvorište ili voćnjak možete posaditi jednom, a plodove brati dugi niz godina. No, različito voće ima i različit vijek trajanja. Tako je vijek trajanja jagoda tri do četiri godine dok bi vinova loza ili maslina mogla poživjeti i tisuću godina.

Donosimo vam informacije o životnom vijeku 20 voćnih vrsta, a budući da biljke, jednako kao i ljudi, duže žive ako su zdrave, evo i nekoliko savjeta o tome kako da vaše voćke požive što dulje.

Jabuka 10-100 godina

Bakterijska palež (Erwinia amylovora) ono je što joj najčešće skraćuje životni vijek. Uvijek dezinficirajte alat za orezivanje grana jabuka kako biste izbjegli taj patogen.

Marelica 10-30 godina

Vrlo su osjetljive na gljivične patogne kada se uzgajaju na slabo dreniranom tlu. Ako ih sadite na težim, glinenim zemljištima, poboljšajte drenažu.

Kaki jabuka 30-50 godina

Ta su stabla osjetljiva na pravilnu ravnotežu hranjivih tvari u tlu. Dušična gnojiva treba držati na minimumu. U tlima s visokim pH, kaki jabuke imaju tendenciju razviti nedostatak željeza što rezultira klorozom.

Kupine 5-10 godina

Grm kupine brzo raste i ako se ne orezuje svake godine spriječit će dobar protok zraka što je odličan uvjet za gljivične patogene na koje su kupine osjetljive.

Borovnica 30-50 godina

Borovnice rastu u hladnom, vlažnom i kiselom tlu s puno organske tvari. Kako bi im osigurali što dulji život, miješajte jednake dijelove treseta i komposta te održavajte što deblji sloj malča oko grmlja u svakom trenutku godine.

Trešnja 10-25 godina

Stabla trešnje su, poput marelice, vrlo osjetljiva na gljivične patogene kada se uzgajaju na slabo dreniranom mjestu. Ako sadite u težim glinenim tlima, poboljšajte drenažu.

Citrusi 40-80 godina

U umjerenim klimatskim uvjetima citrusima je najveći neprijatelj hladnoća. Za optimalan rast potrebna im je temperatura od 15 do 30°C. U jesen i preko zime ih zaštitite omotavanjem ili ih posadite u velikim posudama koje ćete moći unijeti u zatvoreni prostor.

Ribizli 10-20 godina

Prirodno stanište ribizla su sjeverne šume što znači da im smeta vruće i suho podneblje. Kada je u pitanju naše podneblje, ribizle sadite u hladovini.

Smokva 30-50 godina

Smokva će najduže živjeti kada njezin korijen ima priliku isušiti se između vremena padalina. U slučaju da se radi o vlažnom zemljištu ili zemljištu s lošijom drenažom, prije sadnje, tlo pomiješajte s pijeskom.

Kivi 50-70 godina

Kivi ne podnosi hladne zime niti visoku vlažnost. Zimi ga zaštitite od vjetra. U slučaju lošijih uvjeta, neće dugo poživjeti.

Ogrozd 10-20 godina

Radi se o grmu iz sjevernih šuma, pa s njima postupajte kao i s grmom ribizla. Smjestite ga u hlad.

Vinova loza 50-100 godina

Vinova loza će najbolje uspijevati na visoko dreniranom tlu. Kao i kod smokve, ako je to potrebno, sa zemljom u koju ćete ga posaditi, umiješajte pijesak.

Dud 40 do 60 godina

Radi se o voćki koje rijetko neće uspjeti napredovati, a omiljena su meta jelena. U slučaju da živite na području gdje ima puno jelena, zaštitite ih dok ne budu visoki barem tri metra.

Nektarina 10-25 godina

Kao i marelica i trešnja, stabla nektarina osjetljiva su na gljivične patogene u slučaju da se uzgajaju na slabo dreniranom mjestu.

Maslina 100+ godina

Stabla maslina voli rahla tla s dobrom drenažom. s njima postupajte kao i u slučaju smokve i vinove loze.

Breskva 10-25 godina

S breskvom postupajte jednako kao s marelicom, nektarinom i trešnjom.

Kruška 10-100 godina

Kao i jabuka, kruška je najosjetljivija na bakterijsku palež. Uvijek dezinficirajte alat kod rezidbe.

Šljiva 10-25 godina

Šljiva voli dobro drenirana tla, a osjetljiva su na gljivične patogene kada se uzgajaju na slabo dreniranom mjestu.

Nar 20-30 godina 

Sa stablom nara postupajte jednako kao sa smokvom, vinovom lozom i maslinom.

Dunja 10-100 godina

Kao i kod jabuke i kruške, najosjetljivija je na bakterijsku palež.

Malina 5-10 godina

Poput kupine, zahtijeva redovito orezivanje kako se grm ne bi zagušio i spriječio protok zraka – prirodni lijek za gljivične patogene.

Jagode 3-4 godine

Jagoda poput pokrivača tla brzo se širi i tako sama sebi spriječava protog zraka. Redovito uklanjajte staro lišće i vriježe.