Hrvatski sabor u srijedu je raspravljao o prijedlogu Zakona o inkluzivnom dodatku koji bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja i kojim se želi trajno unaprijediti materijalni položaj za gotovo 150 tisuća osoba s invaliditetom, te će biti potrebno samo jedno vještačenje za jedinstvenu novčanu naknadu.
No, nitko više ne raspravlja o iznosima koji svakog mjeseca odlaze na mirovine pripadnika JNA ili pak, mirovine sudionika Narodno oslobodilačkog rata, kojih je svakog mjeseca sve manje, budući da su oni koji ih primaju prilično stari, no svejedno, svakog mjeseca na partizanske mirovine odlazi gotovo dva i pol milijuna eura.
Pokazuju to podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) u kojima stoji da je u listopadu 2023. godine isplaćeno 4 571 takva mirovina u iznosu od 537,89 eura. Za usporedbu, hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i članovi njihovih obitelji pod uvjetima određenim Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata (ZOHBDR) i članovima njihovih obitelji primaju 504,56 eura mirovine, što je za 33 eura manje. To su ljudi koji su nastavili raditi na svojim radnim mjestima nakon rata i koji su otišli u mirovinu, koja im je priznata prema radnom stažu, uz dodatak za broj dana provedenih u ratu.
29. STUDENOG
Hrvatska
Ovoliko milijuna eura svakog mjeseca izdvajate za partizanske mirovine
19:34 29.11.2023 – Dnevno.hr/L.B.
Hrvatski sabor u srijedu je raspravljao o prijedlogu Zakona o inkluzivnom dodatku koji bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja i kojim se želi trajno unaprijediti materijalni položaj za gotovo 150 tisuća osoba s invaliditetom, te će biti potrebno samo jedno vještačenje za jedinstvenu novčanu naknadu.
ADVERTISING
No, nitko više ne raspravlja o iznosima koji svakog mjeseca odlaze na mirovine pripadnika JNA ili pak, mirovine sudionika Narodno oslobodilačkog rata, kojih je svakog mjeseca sve manje, budući da su oni koji ih primaju prilično stari, no svejedno, svakog mjeseca na partizanske mirovine odlazi gotovo dva i pol milijuna eura.
Oglas
Otkup zlata pomaže Vašem kućnom budžetu
Pokazuju to podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) u kojima stoji da je u listopadu 2023. godine isplaćeno 4 571 takva mirovina u iznosu od 537,89 eura. Za usporedbu, hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i članovi njihovih obitelji pod uvjetima određenim Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata (ZOHBDR) i članovima njihovih obitelji primaju 504,56 eura mirovine, što je za 33 eura manje. To su ljudi koji su nastavili raditi na svojim radnim mjestima nakon rata i koji su otišli u mirovinu, koja im je priznata prema radnom stažu, uz dodatak za broj dana provedenih u ratu.
Foto: Screenshot/HZMO
Definicija sudionika NOR-a po zakonu
Savez udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata Jugoslavije (skr. SUBNOR) bila je jedna od društveno-političkih organizacija u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji (SFRJ). Prema popisu stanovništva iz 2021. u RH živi 91.947 starijih od 85 godina, a podaci HZMO-a za listopad 2023. govore o čak 457 korisniku mirovina sudionika NOR-a.
Sudionicima NOR-a, valja naglasiti, zakon smatra “sve osobe kojima je – prema propisima koji su vrijedili do 31. prosinca 1998. godine – određeno razdoblje mirovinskog staža između 6. travnja 1941. i 15. svibnja 1945. uračunato u poseban staž u dvostrukom trajanju i kojima je mirovina određena na poseban način (s povećanjem od 10 do 60 posto i/ili uz zajamčenu osnovicu) u odnosu na ostale osiguranike”.
Statistički podaci govore i o iznosima mirovina koje prima ova skupina umirovljenica i umirovljenika. Najviše ih – 1.850 umirovljenika i umirovljenica – prima između 400 i 470 eura mirovine. Do sedamdeset eura mirovine imaju 24 korisnika, 110 ih prima između 70 i 140 eura, 205 umirovljenika i umirovljenica iz NOR-a primaju između 140 i 200 eura mjesečno, 390 ih prima između 200 i 270 eura, 779 ih prima između 270 i 340 eura, a 846 korisnika i korisnica imaju između 340 i 400 eura mjesečno.
Slijede umirovljenici i umirovljenice iz NOR-a, njih 508, koji primaju između 470 i 540 eura mirovine, zatim 369 korisnika i korisnica čija je mirovina između 540 i 600 eura, pa još 844 umirovljenika i umirovljenica s mirovinom između 600 i 670 eura. Između 670 i 800 eura mirovine primaju 804 osobe, između 800 i 930 eura – 302 osobe, između 930 i 1070 eura prima 199 osoba. Mirovinu višu od 1070 eura mjesečno primaju 142 osobe.
Odakle silni partizani?
Ukratko, situacija danas u Hrvatskoj je da je partizanskih mirovina gotovo trostruko više nego domobranskih, čiji korisnici ostvaruju pak više godina staža, a za manje iznose. Većinom je riječ o obiteljskim mirovinama koje su naslijedile udovice. Činjenica je da je 11.973 osoba ostvarilo pravo na partizansku mirovinu u razdoblju između 1997. i 2001. godine, dakle upravo u vrijeme kad se postavljalo pitanje porasta broja braniteljskih mirovina, a branitelji su upravo tada – masovno tjerani u mirovinu, i oni koji su mogli i htjeli raditi. Do povećanja korisnika partizanskih mirovina došlo je s 1996. na 1997. godinu, te s 2000. na 2001. godinu. U prvom slučaju je broj korisnika povećan za 6207, a u drugom slučaju za 5766 osoba.
Stoga, postavlja se legitimno pitanje, odakle su došli svi ti partizani?
Upravo je priču o partizanskim mirovinama iznova 2018. godine aktualizirao i ministar Marko Pavić kada je izjavio da je sporno oko 13.000 mirovina pripadnika narodnooslobodilačke borbe te najavio analizu, odnosno reviziju mirovina prema posebnim propisima. U tom trenutku od spomenutih 11.868 mirovina sudionika NOR-a, čak 9.396 ih je bilo obiteljskih, dakle naslijeđenih. Od toga, primalo ih je čak 8.874 žena. Starosnih je bilo svega 2.005, a 467 invalidskih. Ukupno, čak 9.870 žena primalo je tada ove mirovine.
Tek svaki deseti od tih korisnika doista su borci koji su se borili u Drugom svjetskom ratu, jer je mahom riječ o osobama koje imaju daleko više od 90 godina života. Većina su korisnici obiteljskih mirovina, najčešće supruge i partnerice tih vojnika.
“HZMO nema javno dostupne podatke o dobi tih žena, no javna je tajna da su neke žene formalno udavale za puno starije korisnike takvih mirovina u njihovoj poznoj dobi i tako dobile ‘u nasljedstvo’ njihove boračke obiteljske mirovine. Obiteljske mirovine mogle su se prenositi i na djecu, unučad, pastorčad, ali samo u slučaju da su bili lišeni poslovne sposobnosti”, naveo je Igor Knežević iz Sindikata umirovljenika Hrvatske za Braniteljski portal.