Premijer Andrej Plenković u srijedu je pozvao građane da u borbi protiv pandemije koronavirusa pokažu odgovornost i strpljivost, da vjeruju nadležnim službama koje čine sve da smanje rizik od zaraze jer ništa, ustvrdio je, nije važnije od zaštite zdravlja i spašavanja života.
Na početku predstavljanja novog Vladina paketa mjera za spas hrvatskog gospodarstva Andrej Plenković je istaknuo kako je situacija zahtjevna i objektivno teška, a najveći problem vidi u neizvjesnosti jer sa sigurnošću nitko ne može procijeniti koliko će kriza trajati.
Iako nikome nije lako, dodao je, svi se trebaju prilagoditi novoj realnosti koju je ponovno nazvao “novo normalno”, a u kojoj se nameće dilema između spašavanja života građana te odustajanja od dosadašnjeg načina života.
Imamo jasan odabir – da spašavamo živote
– Mi u tome pogledu imamo vrlo jasan odabir, da spašavamo živote, poručio je premijer i izrazio zadovoljstvo koliko je brzo i zrelo u institucionalnom pogledu država pristupila pripremi za odgovarajuću reakciju na pandemiju.
– Kada se uspoređujemo sa situacijom u nekim drugim, nama susjednim i prijateljskim državama, pa i s velikim svjetskim silama, onda možemo reći da smo reagirali učinkovito, brzo, da komparativno gledano za sada držimo pod kontrolom samu dinamiku i brzinu zaraze, odnosno broja oboljelih i stope smrtnosti u odnosu na druge zemlje, naglasio je.
Naša je poruka da nam ništa nije važnije od zdravlja, istaknuo je Plenković i građane pozvao da pokažu odgovornost i solidarnost te snagu hrvatskog zajedništva.
Ožujak 2020. pamtit ćemo kao najzahtjevniji koji smo dosad proživjeli
Pozvao ih je i da budu strpljivi, poručivši im da su prevladali i dobro savladali element panike u kontekstu borbe protiv virusa, najveće krize koju ovakvog tipa svijet uopće pamti, a u Hrvatskoj je bez ikakve dvojbe riječ o najvećoj krizi od Domovinskog rata.
– Vjerujem da ćemo svi skupa, kada prođe neko vrijeme, mjesec ožujak 2020. pamtiti kao najzahtjevniji mjesec kojeg smo uopće do sada proživjeli, sigurno u ovom tisućljeću u smislu izazova i posljedica koje su se tijekom njega događale, istaknuo je Plenković.
Potom i dodaje.
– Rekao sam da smo u ratu protiv koronavirusa, panika i društvenoekonomskih posljedica ove pandemije. Situacija je objektivno teška, najveći je problem pitanje neizvjesnosti, nitko ne može procijeniti koliko će ona trajati. Ona je utjecala na promjenu naših života preko noći. Nije lako niti djeci, roditeljima, bakama i djedovima, nije lako liječnicima, medicinskim sestrama, policajcima, inspektorima, ljudima koji rade u dućanima….Ovo sam prije nekoliko dana nazvao “novo normalno”, istaknuo je premijer Andrej Plenković.
Dodaje da postoji izbor između spašavanja života naših sugrađana te odustajanje od načina života do sada.
– Naš je odabir da spašavamo živote. Kada se uspoređujemo sa situacijom s nama bliskim državama te s velikim svjetskim silama, mogu reći da smo reagirali učinkovito i brzo te za sada držimo pod kontrolom broj oboljelih te stopu smrtnosti. Danas su ministar Beroš i ministar Božinović na konferenciji za medije rekli da imamo 96 novooboljelih, dakle ukupno 963, nažalost šest je osoba za sada izgubilo život. Ništa nam nije važnije od zdravlja. Moramo pokazati odgovornost, pokazati solidarnost i snagu hrvatskog zajedništva, dodaje.
Plenković je poručio da je element panike dosta dobro svladan, a da je sada potrebna strpljivost i samodisciplina.
– Prije 2 tjedna podnijeli smo prvi paket ekonomskih mjera za pomoć gospodarstvu ukupno težak 30 milijardi kuna. Naša je aktivnost bila brza. Prve su procjene razmjera ove krize veće od one krize 2008. godine. To je bila kriza financijskog kapitalizma, a ova se kriza uspoređuje s velikom depresijom na kraju 20-tih godina prošloga stoljeća.
Poručio je potom da Vlada izlazi i s još jednim paketom mjera.
– U ovom trenutku odlučili smo čvrsto stati iza hrvatskih radnika te iza hrvatskog gospodarstva. Mjera koju predlažemo jest da se ona mjera koja se koristi, a to je onih 3.250 kuna potpore, da se to za travanj i svibanj podigne na 4 tisuće kuna netto. Ujedno će država preuzeti teret doprinosa na tih 4 tisuća kuna, dakle otprilike 1.460 kuna po zaposlenom. To je ukupno 5.460 kuna. To je otprilike 8,5 milijardi kuna za očuvanje radnih mjesta. Ovo je poruka poslodavcima, sredstva su tu, ali se radnici moraju održati zaposlenima te se radna mjesta moraju očuvati.
Izvor: HRT