Povećajte plodnost zemlje jesenskom gnojidbom

0
5
Foto: Pixabay

Sezona plodonošenja se završila. Plodovi voćaka i povrća su iznijeli velike količine hraniva iz zemljišta, a na nama je da izvršimo obogaćivanje zemljišta kako bi spremno dočekali sljedeću sezonu i osigurali dobar urod. Bez aktivnog površinskoj sloja bogatog organskim tvarima, zemljišnim mikroorganizmima i drugim organizmima nema plodnosti. Taj živi sloj je dubine od 20 do 30cm i sporo se obnavlja, a on je odgovoran za uspješan rast i razvoj biljnih vrsta.

Djelujmo zajedno s prirodom

Bez organske tvari zemlja gubi plodnost. Veliki broj poljoprivrednika nakon skidanja usjeva u potpunosti očisti parcelu ne ostavljajući biljne ostatke i ne dodaju organsku tvar koja bi poslužila kao hrana zemljišnim organizmima. Na taj način zemljište iz godine u godinu gubi humusni slojkoji nastaje razgradnjom organske tvari. Time se gubi plodnost zemljišta koju više ne možemo nadomjestiti dodavanjem umjetnih mineralnih gnojiva.

Redovnim dodavanjem organske tvari popravljamo fizičke, kemijske i biološke karakteristike zemljišta. Mi na taj način djelujemo u skladu s prirodom i pomažemo obnavljanje živog sloja zemlje. Proces nastanka ovog sloja u prirodi je veoma spor. Za nastanak 1cm živog sloja potrebno je i do 1000 godina. Zbog toga je vrlo važno da ga očuvamo.

U malim vrtovima, dvorištima, malim amaterskim voćnjacima dovoljno je svake godine odvojiti malo vremena kako bismo zemlji vratili ono što su plodovi iznijeli. Na većim parcelama organsko gnojivo se dodaje nakon 3, 4 ili 5 godina ovisno o kvaliteti zemljišta i namjene parcele.

Biljke i hraniva

Biljkama za rast i razvoju su osim vode i sunca potrebni minerali. Upravo minerale, ali i druge tvari iz zemljišta pristupačnim za usvajanje putem korjenovih dlačica, zemljišni organizmi transformiraju u oblike koji su biljkama odgovarajući. Minerale koje biljke usvajaju možemo podijeliti u dvije grupe:

  1. Makroelementi: N-dušik, P-fosfor, K-kalij, Ca-kalcij, Mg-magnezij, S-sumpor
  2. Mikroelementi: Fe-željezo, Cu-bakar, Zn-cink, B-bor, Co-kobalt, Mo-molibden i drugi.

Organska gnojiva koja dodajemo su različitog sadržaja, a u zemlji se razlažu duži vremenski period. Ona potiču biološku aktivnost zemljišta, jer pored minerala sadrže čitavu lepezu korisnih tvari. Što neko zemljište ima veći sadržaj zemljišnih organizama to je ono plodnije i boljih karakteristika. U organskoj poljoprivredi prednost se daje kombiniranju različitih gnojiva kao što su organska i prirodna gnojiva, glistenjak, mikrobiološka gnojiva koja u sebi sadrže gljivice i bakterije, uzgajanje siderativnih biljaka, najčešće mahunarki, kompostna gnojiva nastala tijekom procesa kompostiranja iz prikupljenih biljnih ostataka.

Stajnjak – najčešće organsko gnojivo

Najčešće se kao organsko gnojivo koje dodajemo u jesen koristi stajnjak. Kvaliteta stajnjaka ovisi od vrste životinje, načina držanja životinja, starosti i čuvanja stajnjaka. Kvaliteta stajnjaka ovisi i od starosti životinje. Mlade životinje bolje iskorištavaju hraniva od starijih pa je njihov stajnjak siromašniji hranjivim tvarima.

Stajnjak se u zemlji razlaže duži vremenski period od 3 do 5 godina. U prvoj godini oslobađanje hraniva je do 50%, druge 30%, a treće 20%. To treba uzeti u obzir kada planiramo sjetvu i sadnju i pravilno odabrati odgovarajuće povrtne vrste i intenzitet naknadne gnojidbe. Dodavanje stajnjaka se obavlja u osnovnoj obradi zemljišta ili prije sjetve rano u proljeće. Rasturanje stajnjaka treba obaviti po hladnom i tmurnom danu. Što prije unijeti stajnjak u zemljište. Ovakav način dodavanja stajnjaka spriječit će gubitak hranjivih elemenata iz stajnjaka.

Goveđi stajnjak sadrži veću količinu vode i sporo se razgrađuje u zemljištu. U ovom stajnjaku se nalazi veća količina slamne prostirke što obogaćuje zemljište humusom. Koristi se u količini 3 do 4kg/m².

Za razliku od goveđeg stajnjaka ovčji stajnjak sadrži manje vode, ali se odlikuje većim sadržajem dušika. Zbog toga je ovčji stajnjak bolje dodati u proljeće prije sjetve.

Glistenjak, kompost, zelena gnojidba

Osim stajnjaka gnojidbu možemo izvršiti i drugim organskim gnojivima: glistenjakom, kompostom, sjetvom biljaka za zelenu gnojidbu.

Glistenjak je proizvod glista koje su razložile organsku tvar. Odlikuje se bogatim sadržajem humusa. Odličan je za primjenu na siromašnim zemljištima. Primjenjuje se u količini od 0,2 do 5kg/m². Količina ovisi od kvalitete zemljišta. Što je zemljište siromašnije dodaje se više glistenjaka.

Kompost se najčešće dodaje prije sjetve ili sadnje. Dodaje se kod jesenske sadnje voćaka u sadne rupe, prilikom sjetve i sadnje zimskog povrća, kod pripreme gredica, za gnojidbu višegodišnjih vrsta. On djeluje u zemljištu 1 do 2 godine, a dodaje se u količini 3 do 6kg/m².

Biljke namijenjene zelenoj gnojidbi odlikuju se brzim porastom zelene mase, koja se zaorava i obogaćuje zemljište velikom količinom organske mase i mineralnih tvari, piše agroklub.com.