Prema novoj reformi rada, u mirovine će se ići s minimalno 67 godina

Foto: Pixabay

Prijedlog cjelovite mirovinske reforme ima za cilj dugoročnu održivost mirovinskog sustava, pa osim produljenja radnog vijeka do 67. godine života, već od 2031. donosi i oštriju penalizaciju prijevremenog umirovljenja te izbor za osobe rođene nakon 1962. hoće li ostati u oba mirovinska stupa ili preći u 1. mirovinski stup, doznaje se u ponedjeljak iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava.

Reforma će ići u smjeru povećanja mirovina sadašnjim umirovljenicima i smjeru njihova ponovnog uključivanja u tržište rada.

Za buduće umirovljenike odnosno one koji će ići u mirovinu sljedećih 10 do 15 godina, a koji će bez reforme imati 600 do 700 kuna kuna manju mirovinu, ići će u smjeru izjednačavanja sa sadašnjim umirovljenicima, a za one najmlađe koji će 40 godina provesti u sustavu oba mirovinska stupa, u smjeru jačanja drugog mirovinskog stupa, najavio je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić.

‘Cilj je dugoročna održivost mirovinskog sustava, ali i povećanje i adekvatnost mirovina za sadašnje i buduće umirovljenike’, istaknuo je Pavić napomenuvši kako prosječni hrvatski umirovljenik ima 30 godina staža, a primjerice Nijemac 37 godina, te kako godišnje za mirovine fali 17 milijardi kuna.

Prema prijedlogu mirovinske reforme, muškarci i žene u starosnu mirovinu će od 2031. godine ići sa 67 godina života. Prema sadašnjem zakonu sa 67 godina išli bi tek od 2038. godine.

Također prema prijedlogu, odlazak u prijevremenu mirovinu penalizirat će se s 0,34 posto za svaki mjesec, odnosno 4,08 posto po godini do maksimalno 20,4 posto za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu.

Mirovinskom reformom se predlaže i proširenje rada uz mirovine na korisnike starosnih mirovina, korisnike prijevremenih starosnih mirovina i umirovljene vojne osobe, policijske službenike i ovlaštene službene osobe. To znači da će ti umirovljenici moći raditi do četiri sata dnevno uz primanje mirovine u punom iznosu.

Predlaže se i povećanje minimalne mirovine za tri posto, kao i rješavanje pitanja dodatka na mirovinu od 27 posto. Naime pravo na taj dodatak imali bi osiguranici rođeni 1962. i mlađi koji se odluče ušteđevinu iz drugog stupa prenijeti u prvi stup, doznaje se iz ministarstva.

Izračuni pokazuju da bi osoba rođena 1962. s prosječnom plaćom i 35 godina staža imala iz oba mirovina stupa 600 kuna manju mirovinu od osobe koje je rođena godinu dana ranije. Zato se za njih predlaže mogućnost prava izbora povoljnije situacije. Izračuni pokazuju i da trošak dodatka od 27 posto do 2040. iznosi 40 milijardi kuna.