Preporuke HZZ-a za upis u škole i studije na području Splita

0
55

Hrvatski zavod za zapošljavanje početkom ove godine donio je preporuke za upise pojedinih studija.

Nakon provedene analize HZZ je izradio preporuke za niz studija kojima treba povećati upisnu kvotu. Analizom i prognozom potreba tržišta rada za određenim zanimanjima izrađena je Preporuka za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja. Ona se odnosi ne samo na studije već i na srednjoškolska zanimanja.

Potrebe povećanja kvota

Kada govorimo o povećanju kvota na stručnim studijima na širem području grada Splita, HZZ sugerira upis onih studija s kojima se kasnije može raditi u poslovima turizma, medicine te novih tehnologija. Preporuke HZZ-a su upisi na elektrotehniku, računarstvo, strojarstvo, informacijska tehnologija, konstrukcijsko strojarstvo, sestrinstvo, fizioterapija te turističko poslovanje.

Prema prognozama HZZ-a oni studenti koji se odluče na upis sveučilišnih studija veće šanse za bolji startni položaj prilikom zapošljavanja imaju ako upišu fakultete koji su vezani za zdravlje, inženjerstvo, jezike te poslove vezane za primjenu elektroničkih tehnologija. Kod upisa na sveučilište HZZ-o preporučuje studij medicine, farmacije, rehabilitacije, socijalne pedagogije, logopedije, psihologije, socijalni rad, matematika, fizika, informatika, nutricionizam, prehrambena tehnologija, geodezija i geoinformatika, građevinarstvo, arhitektura, računarstvo, elektrotehnika, strojarstvo, brodogradnja, njemački jezik i književnost, engleski jezik i književnost i ruski jezik i književnost

Kada govorimo o upisima u srednje škole, prema istraživanju i preporuci HZZ-a, na popisu deficitarnih zanimanja kod trogodišnjih škola nalaze se zidari, tesari, monteri suhe gradnje, keramičari, klesari, armirači, fasaderi, stolari, vodoinstalateri i plinoinstalateri, instalateri klima uređaja, elektroinstalateri, CNC operateri, kuhari, slastičari, mesari, vozači, krojači, automehaničari, pekari te rukovatelji samohodnim strojevima.

Kod četverogodišnjih programa srednjih škola, potrebe za dodatnom radnom snagom nalaze se kod zanimanja medicinskih tehničara, poljoprivrednih tehničara, računalni tehničari za strojarstvo, turističko-hotelijerski komercijalisti te zanimanje elektrotehničara.

Osim povećanja upisnih kvota, HZZ također daje naputke da se određenim zanimanjima smanji broj novih učenika ili studenata budući da je radnika sa tim zvanjima više nego dovoljno na tržištu rada. Preporuke za smanjenje upućene su za četverogodišnja srednjoškolska zvanja tehničara za logistiku i špediciju, upravnih referenata, ekonomista, tehničara PT prometa, grafičkih urednika, kemijskih tehničara te zrakoplovnih prometnika.

Boj novih studenata koji je potrebno smanjiti odnosi se na studije prava, kemijske tehnologije, politologije, novinarstva, učiteljski studij, upravni studij te ekonomije osim one vezane za turističko poslovanje.

Oprečna mišljenja stručnjaka

No unatoč preporukama HZZ-a, postoje mišljenja koja se ne slažu s njima. Pojedini djelatnici u obrazovanju upozoravaju kako HZZ konstantno radi greške budući da u svojim analizama daje preporuke za upise na studije koji prema nekim stručnjacima nemaju veliku perspektivu u budućnosti. Argumenti takvih stajališta baziraju se na tome da HZZ radi predviđanja za upis studija s kojima se možete brzo zaposliti u ovoj godini. No problem leži u tome da se današnja predviđanja trebaju raditi za 2023. godinu kada će većina novoupisanih studenata završiti fakultete i početi sa radom. U tih pet godina same potrebe na tržištu rada mogu se uvelike promijeniti u odnosu na današnje. Prema njima ova metoda ne uključuje u dovoljnoj mjeri globalizaciju koja sve više zamjenjuje regionalni način razmišljanja i poslovanja.

No ne slažu se ni svi stručnjaci u ovoj diskusiji. Naime iz preporuka HZZ-a vidljivo je da one idu u smjeru povećanja potreba na studijima STEM-a (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika), a preporučuje se smanjenje kvota na društvenim i humanističkim studijima. Također treba uzeti u obzir što za neke studije, kod kojih postoji slobodan broj upisnih mjesta, studenti ne pokazuju dovoljan interes. Stoga se neki sveučilišni profesori slažu sa mišljenjima da se mladim ljudima ne nudi ono što ih ne zanima, jer će u suprotnome to isto pronaći u inozemstvu. Njihova stajališta su da je potrebno smanjiti kvote tamo gdje interes studenata ne postoji, te povećati kvalitetu i ljudske kapacitete ili otvoriti nove studije za kojima interes postoji.

Kada su upisi na sveučilišne studije u pitanju fakulteti uvijek imaju zadnju riječ. Naime oni redovito prilagođavaju upisne kvote interesu studenata. To je možda i najbolja metoda budući da studentima uvijek treba dopustiti da sami izaberu svoj životni put i zvanje, te im dati mogućnost upisa studija koji ih zanima.