Postanak prezimena Armanda s jezičnog stanovišta različito se tumači. P. Šimunović tvrdi da je „prezime od tur. harman, harmadžija „priređivač duhana“. Dočetak -anda ugledom na imensko-prezimensko-augmetativne likove uzduž dinarskog gorja: Mikulanda, Stojanda, Ivanda, odnosno -da na osnovi temeljnog imena (h)Arman-da, kao Trifunda, Pešorda i sl. Ovo je tumačenje preuzeto iz Škaljićevog rječnika turcizama, a u kojem autor zanimanje haramdžija (armandžija) s turskog prevodi, s „radnik duhanske struke koji radi na kvašenju duhana“. Škaljić navodi i tursku riječ harmaci, što znači „onaj koji miješanjem raznih vrsta duhana stvara posebnu vrst duhana“.
Ipak u ovome slučaju ne treba turski jezik i onodobna turska duhanska industrija, koje u Dugopolju nije nikad ni bilo, jer je rješenje i jednostavno i logično: prezime Armanda dolazi od talijanskog armado odnosno armando, što znači vojni čovjek, vojnik, borac. Uostalom zašto ne bi i Mlečani ostavili trag i u dugopoljskim prezimenima.
Prezime Armanda, koje će u ovom slučaju tek postati, zabilježeno je u zamljišniku iz 1709. u Hrvacama kao Lalić rečeni Armanda.
Armande su u Koprivnom zabilježene 1725. godine.
U Alberghettijevu zemljišniku (1725.-29.) u Dicmu Donjem upisana je prezimenska kombinacija Stoličić-Armandić, što treba značiti da su od Stoličića nastali Armandići, koji će kasnije prezime skratiti u Armanda. U spomenutoj ispravi zabilježene su i prezimenske kombinacije: Stolićić-Didak, Stoličić-Hepinović, Stolićić-Saranović, Stoličić-Silić i Stoličić-Kovač. Prezime Stoličić javlja se i u oblicima Stolica i Stolišić. Primjerice 3. listopada 1787. godine u Koprivnom je zabilježeno sređivanje računa između Stipe Stolice pok. Nikole i sinjskog trgovca Ivana Radonjića, a utvrđeno je da Stolica duguje Radonjiću 670 lira.
Armande iz Hrvaca često su posjećivali sudove. Godine 1725. kažnjeni su Nikola Armanda i Jakov Kekezović sa 23,2 lire, jer su ometali Lovru Dalbella u posjedovanju 28,5 kanapa zemljišta u predjelu Miševica, a koje je dobio za zasluge u ratovanju s Turcima. Godine 1785. Jozo Armanda pokojnog Mate dužan je trgovcu Ivanu Radonjiću, pa je morao dati sedam dana oranja Anti Pletikosiću pok. Marka iz Hrvaca, koji će trećinu prihoda davati Radonjiću na ime duga. Godine 1785. Jozo Armanda pok. Mate i Petar Armanda, oba iz Hrvaca, zbog dugovanja dali su na obradu dvije livade trgovcu Luki Midenjaku.
Prema popisu koji je zabilježen u knjizi izdanoj 2002. godine, u Koprivnom živi 10 obitelj i 26 osoba s prezimenom Armanda.