Prema popisu koji je zabilježen u knjizi izdanoj 2002. godine, u Dugopolju živi 5 obitelji i 16 osoba s prezimenom Ban.
Prezime je nastalo od starohrvatskog upravnog naziva ban, što znači „upravitelj zemlje; ban Hrvatske, Bosne, Mačve, Vlaške i Moldave u Rumunjskoj“; može značiti i upravitelj gradova (ban od Severina spominje se 1368.). Također može značiti gospodin, gospodar (u bugarskom jeziku), ali i naslov koji se iz poštovanja davao svakom čovjeku u Dubrovniku i Crnoj Gori.
Prezime Ban potvrđeno je od 15. stoljeća. Stari posvojni pridjev banj spominjemo zbog prezimena Banjić (Banić), a očuvan je u toponimima, Banja Luka, Banija. Noviji posvojni pridjev banov spominjemo zbog prezimena Banov, a očuvan je u toponimima Banova Jaruga. Umanjenice banić i banović navodimo zbog prezimena Banić i Banović.
Godine 1691. u Dugopolje pod vodstvom kapetana Stipana Stazića iz Donjeg Doca i harambaše Mate Žuljevića doseljavaju Poljičani, a među njima i dvije obitelji s prezimenom Banjić (Banić): 15-člana obitelj Šimuna Banjića i 12-člano kućanstvo Marka Banjića.
U popisu stanovnika Splitske nadbiskupije iz 1725. godine u Docu Donjem zabilježene su 3 obitelji i 24 osobe s prezimenom Banjić (Bajnić). Tada je u Dugopolju upisana 9-člana obitelj Stipana Bana, pretka današnjih Dugopoljaca s tim prezimenom.
Istodobno u Kaštel Sućurcu susrećemo: 4-članu obitelj Zvane Bana, 3-člano kućanstvo Luke Banova, te dvije obitelji s prezimenom Banov – Kristijan: Matina (4 člana) i Petrova (8).
Prezimena Ban i Banić susrećemo i na više mjesta u Cetinskoj krajini. Banić se spominje u maticama župe Otok 1745. i 1760. godine. u Otoku je 20-godišnji Marko Banić rečeni Škojo pok. Luke izjavio da se kao uzet (paraliziran) ne može ženiti, pa u kuću i na svoje imanje udomljuje rođaka Juru Braovca pok. Mije iz Čaporica; u Otoku se 1791. godine spominje Jakov Banić rečeni Škojo. Dakle od otočkih Banića nastao je rod Škoja, koji su danas najbrojniji u Bukovoj Gori pokraj Tomislavgrada (5 obitelji, 14 osoba).
Prezime Ban susrećemo krajem 18. stoljeća u Ugljanima, a 1772. godine u Dicmu Donjem se spominje Šimun Ban kao jedan od potpisnika molbe upućene općem providuru.
Što se pak tiče Banića u Aržanom, to je samo obiteljski nadimak za tamošnji rod Knezovića.