[NA DIDOVINI] Božinović

Must Read
I.R.https://dugopolje.org
Najnovije vijesti, zanimljivosti i događanja iz općine Dugopolje, Hrvatske i svijeta

Prema popisu koji je zabilježen u knjizi izdanoj 2002. godine, u Dugopolju živi 3 obitelji i 12 osoba s prezimenom Božinović.

Rod Božinovića na dalmatinsko-hercegovačkim prostorima ima dvije grane, koje vjerojatno nisu zajedničkog krvnog podrijetla: duvanjsko-cetinsku i zapadnohercegovačko-imotsku.

Ogranak prve grane su i dugopoljski Božinovići, o kojima je ostao pismeni spomen u popisu vjernika Splitske nadbiskupije iz 1725. godine, kada su u Dugopolju zabilježene dvije tročlane obitelji: Ilije i Mije Božinovića.

Tada na prostorima oko Dugopolja Božinovići obitavaju već gotovo četiri desetljeća. Godine 1687. „stigao je Jerko Božinović iz Duvna. Njemu je 8. prosinca 1687. godine dopušteno da se s 10 obitelji smjesti u Hrvacama, u mjestu Strbić reč. Čitluk. Dobio je 300 kanapa i kuću osmanlijskog age… Božinović je doveo sa sobom cijelo svoje pleme“.

„Harambaša Dmitar Božinović došao je 1698. godine iz Duvna s 25 obitelji, u kojima je bilo 200 duša i naselio se zapadno od Mušterića (Mijo Mušterić, također harambaša, doseljenik iz Duvna – A.I.) prema Pliševici… Godinu kasnije (1690.) točnije su raspodijeljene zemlje, pa je Božinović dobio od Mušterića 400 kanapa i kulu bivšeg vlasnika muslimana Kanabrlijića.

U zemljišniku iz 1709. godine je zapisano da u Hrvacama šest obitelji s prezimenom Božinović posjeduju zemlju i ostalu imovinu: Andrije (11 članova) i Filipa Božinovića, sinova pok. Marka, Pave (7) i Marka (-), sinova pok. Tome, Mitra Božinovića pok. Mate i Stipana Božinovića (bez navođenja očeva imena). Dakle, u sklopu banderije harambaše Grugura Cvitkovića u Hrvacama živi ukupno 37 osoba s prezimenom Božinović.

U Turjacima u banderiji harambaše Jure Doturovića 1709. žive dvije Božinovića obitelji: Nikole pok. Stipana (59) i Grgurova obitelj s 4 člana.

Dakle, cetinski (uključujući i one iz Ježevića pokraj Vrlike) i dugopoljski Božinovići doselili su s duvanjskog područja, iako pripadnici ovog brojnog roda nisu zabilježeni u Duvnu u popisu biskupa fra Pave Dragičevića iz 1741./42. godine. Tada je jedino u Dražetinodolu – Ričicama, župa Uskoplje, zabilježena 8-člana obitelj Jakova Božinovića (u latinskom izvorniku Jacobus Boxinovich). U Duvnu ih nema jer su prije četrdesetak godina svi odselili, a u te su se seobe s turskog na mletački teritorij u pravilu uključivali svi harambašini rođaci i prezimenjaci stoga što je neprijateljstvo osmanlijskih vlasti bila upereno navlastito protiv njih.

Da je Duvno Božinovića starina svjedoči i podatak iz matica stare župe Velika (danas Plehan pokraj Dervente), u kojima je zapisano da je 1765. godine u selo Johovac doselila obitelj Jure Božinovića iz Duvna. Vjerojatno je riječ o obitelji koja je iz Duvna otišla prije 1741./42. godine i negdje privremeno živjela, ali osjećajući Duvno kao svoju starinu.

Starina zapadnohercegovačko-imotskih Božinovića je u selu Bučićima poviše Mostara. Odatle su najprije stigli u Zagvozd, a u vrijeme Bečkog rata 1686. godine u Brelima se nalaze dvije Božinovića obitelji: Ivanova s pet članova i samac Marko Božinović. Godine 1701. iz Zagvozda je s još 60 obitelji, koje predvodi harambaša Mate Veić Jurasov, na mućko područje, u Neorić, seli tročlana obitelj Mate Božinovića pokojnog Marka.

Na povratku iz Brela Božinovići se nastanjuju u Prološcu, gdje se u maticama pišu: Božinovići-Mršići. Uz njih istodobno postoje i Božinovići-Karauzi, koji se javljaju i s posebnim prezimenima Božinović i Karauz, da bi se ovo drugo prestalo rabiti od 1744. godine. O tome svjedoče dvije isprave iz 1725. i 1744. godine:

  1. godine 1725. sedmočlana obitelj Ivana Božinovića dobiva od mletačkih vlasti kuću u Podstranju (dio Prološca – A.I.) i 10 kanapa zemlje. Istom prigodom Frane Karauz s četvero ukućana dobiva 7 kanapa, a 6-člano kućanstvo Šimuna Karauza 8 kanapa;
  2. u Stanju duša župe Proložac zabilježeno je da je u obitelji Šimuna Božinovića 8 članova, a u njegova prezimenjaka Nikole 18 ukućana.

Zanimljivi su nekadašnji Božinovići u Dobranjama u Imotskoj krajini, čije se prezime preobrazilo u Božina. Prvi je pripadnik tog roda Šimun Božinović pok. Mate zvani Bogdan, zabilježen u zemljišniku iz 1835. godine. Božine iz Dobranja sačuvali su obiteljsku predaju da su njihovi preci doselili iz Dugopolja.

- Advertisement -spot_img
- Advertisement -spot_img
Latest News

Vurušić: Da je ostala Jugoslavija, Plenković i Milanović danas bi bili članovi CK SKH

Diskurs predsjednika Republike i predsjednika Vlade za TNT su komentirali Vlado Vurušić (Jutarnji list) i Mladenka Šarić (One nastupaju). “Sukob...
- Advertisement -spot_img

More Articles Like This

- Advertisement -spot_img