Prezime Caktaš
Prema popisu koji je zabilježen u knjizi izdanoj 2002. godine, u Dugopolju živi 35 obitelji i 128 osoba s prezimenom Caktaš.
„Postanje je moguće dovesti u vezu s glagolom caktati „puštati glas cak-cak“ ili je u vezi s albanskim pridjevom cakt (nar) „obilježen“.
Caktaši su jedan od najstarijih dugopoljskih starosjedilačkih rodova. Prvi je pisani spomen o njima datiran 26. veljače 1691. godine, kad je providur zapovjedio harambašama Vučkoviću i Perkoviću da poduzmu sve kako bi se Jure Caktaš s braćom udaljio sa zemlje u dugopoljskom Vučipolju, koje su venecijanske vlasti dodijelile Čelanima (24 obitelji), tek doseljenim u Dugopolje. Caktašu je zapriječeno i kaznom od 50 dukata.
U popisu vjernika Splitske nadbiskupije 1725. godine Caktaši su s 5 obitelji i 34 osobe jedan od najbrojnijih dugopoljskih rodova. Tada su u Dugopolju popisani: Pave Caktaš s 21-članom obiteljskom zadrugom, Mate s 5 ukućana, tročlane su obitelji imali Ante i Grgo Caktaš, dok je obitelj Nikole Caktaša imala dvoje ukućana.
U 18. stoljeću ostao je i sljedeći spomen o Caktašima: u nerodnim godinama 1781./82., uz mnogo Dugopoljaca, od gladi je umrla i Jurka Caktaš.
Stotinjak godina kasnije, dakle 1870. godine, nakon izbora za Dalmatinski sabor među vijećnicima općine Klis nalazio se i Nikola Caktaš.
Dugopoljski Caktaši imaju i nadimke: Čulajići, Tičići, Treunići, Vilići i Verajići.
Prezime Capković
Prema popisu koji je zabilježen u knjizi izdanoj 2002. godine, u Dugopolju živi petočlana obitelj s prezimenom Capković. Doseljenici su s Brača.
S jezičnog stanovišta prezime je izvedeno od poimeničnog uzvika cap (tap), što u vlaškom jeziku znači „bik“. Preuzeli su je mnogi jezici na Balkanskom poluotoku i šire: rumunjski i cincarski țap, novogrčki tsapos, arapski sqap, mađarski, češki i ukrajinski cap, a u Hrvata je zabilježen samo na čakavskom području. Prezime je nastalo po uobičajenom obrascu: Cap + kov + ić = Capković.
Trenutno prezime Capković u Hrvata postoji jedino u Pučišćima na otoku Braču. Najsličnija su mu prezimena Capando u okolici Virovitice i Capan na području Ogulina.
Capkovići su svojedobno bili bračka plemićka obitelj (Zapcovich), a u Pučišćima se spominju 1628. godine. Podrijetlo roda i njegova eventualna predbračka postojbina nisu utvrđeni.
Prezime Čavka
Prema popisu koji je zabilježen u knjizi izdanoj 2002. godine, u Dugopolju živi četveročlana obitelj s prezimenom Čavka.
Prezime, nastalo od imena ptice čavke (coloeus monedula), zabilježeno je u 16. stoljeću. Riječ je o doseljenicima iz Kijeva.
Inače, prezime je to Dalmatinske zagore: Divojevići, Sedramić, Kijevo, Knin i Drniš.
U Divojevićima, u Kaštelanskoj zagori, 1711. godine zabilježena je obitelj Luke Čialčića (Čavlčića, Čavčića), a 1845. godine u tom su selu obitavale dvije obitelji s prezimenom Čavka, Matina i Grgina. Godine 1890. u Čvrljevu, župi kojoj pripadaju i Divojevići, župnikom je bio fra Ivan Čavka, graditelj crkve Svetog Ivana Kristitelja u Divojevićima.