[NA DIDOVINI] Čipčić

0
355

U rubrici Na didovini objasnit ćemo vam podrijetla prezimena iz općine Dugopolje. Donijet ćemo vam priče o nastanku oko stotinjak prezimena, njihovom podrijetlu, dolasku na područje općine te o istaknutim pojedincima. Rubrika je nastala na temelju zapisa u knjizi “Prezimena općine Dugopolje”, koju je napisao Ante Ivanković, a koji je imao pomoć kroz uloženi trud dvoje Dugopoljaca – Ivane Čipčić i Antonia Šimića.

Prezime Čipčić

Prezime Čipčić nastalo je u vrijeme turske vladavine, a Turci su u Dugopolju vladali od 1524. do 1684. godine. Staro prezime, za kojeg ne znamo kako je glasilo, zamijenjeno je novim (Čipčić), koje sadrži naziv društvenog statusa pripadnika tog roda u Osmanlijskoj Carevini. Čifčija odnosno čivčija ili pak čipčija (glas „f“ bio je zamijenjivan s „v“ ili „p“ ; Filip=Pilip, Frane=Vrane) bio je kmet nezemljaš, koji radi na čitluku (imanju) age ili bega, dajući vlasniku propisani dio prinosa. Dakle, posve je sigurno da su Čipčići postojali i ranije ili pak mnogo ranije od poznatog popisa vjernika Splitske nadbiskupije 1725. godine, kada je u Dugopolju zabilježena 5-člana obitelj Šimuna Čipčića i Oršule Čipčić, udovice ili starije neudate djevojke, koja živi sama.

U kliškom je zemljišniku 1648. godine, dakle nakon oslobođenja Klisa od Turaka, upisana je podjela zemlje novim nasljednicima, među kojima je i obitelj s prezimenom Čipčić. Vjerovatno su i Čipčići kao i Kolići, Strizirepi, Nazlije, Leke živjeli u neposrednom zaleđu kliške tvrđave. Čini se da je riječ o Prugovu i Dicmu, a tek kasnije o Dugopolju.

I 1673. godine pri katastarskom popisu kliškog i vranjičkog područja zabilježeni su, uz Bobane i Mijiće, i Čipčići. Ti su novi stanovnici posjedovali nešto zemalja i u Prugovu.

O Čipčićima u Prugovu svjedoči i sačuvani dio matica (razdoblje 1700-1704) fra Lovre Jazičića, doseljenika iz Duvna, koji je 1702. godine imenovan župnikom Dicma-Koprivnog. U dvogodišnjem vremenskom razmaku (1700-1702) Jazičić je upisao 4 Čipčića obitelji iz Prugova: Mate, Toma, Jakov i Stipan.

U zemljišniku Dicma iz godine 1709. u sklopu banderije harambaše Ilije Maretića upisana je 20-člana obiteljska zadruga Ilije Čipčića pok. Mate. Upravo taj Ilija je „zaslužan“ za najstariji spomen Čipčića roda. Naime, on je 20. svibnja 1715. godine pred splitskim kancelarom u uredu sinjskog providura svjedočio da su franjevci odmah nakon doseljenja iz Rame počeli opsluživati sela od Broćanca do Dugopolja. Zapisano je da je Ilija Čipčić tada imao 70 godina, a to znači da je rođen 1645. godine.

Dvije Čipčića obitelji (Petrovu i Šimunovu) nalazimo upisane u novom austrijskom zemljišniku za područje Prugova 1835. godine. Teško je odgonetnuti zašto se u Prugovu 1725. godine prigodom podjele zemlje ne nalaze i Čipčići. Ni danas pripadnika tog roda nema u Prugovu. Vjerovatno su odselili u Dugopolje.

U 18. stoljeću Čipčići su zabilježeni i u Žitniću, u Drniškoj krajini.

Iz roda dugopoljskih Čipčića spomenut ćemo i dvojicu svećenika iz 19. stoljeća. Don Nikola Čipčić rođen je 6. listopada 1772. godine, za svećenika je zaređen 1806., dužnost kapelana zavičajne župe obnaša od 1808. godine do 15. lipnja 1823., a onda nastavlja kao župnik sve do smrti 26. travnja 1864. godine. Kad je u siječnju 1850. u Dugopolju utemeljena pomoćna osnovna škola, don Nikola se prihvaća dužnosti školskog ravnatelja i vjeroučitelja, dok će sljedećih 14 godina posao dugopoljskog učitelja obavljati samouki Mijo Rogošić, također iz Dugopolja.

Don Filip Čipčić je u dva navrata obnašao dužnost kapelana župe Dugopolje: od ljeta 1888. do 14. lipnja 1889. i drugi put od 7. siječnja 1893. do 31. siječnja 1894. godine. Drugih podataka o njemu nismo našli.

Prema popisu koji je zabilježen u knjizi izdanoj 2002. godine, u Dugopolju živi 35 obitelji i 122 osobe s prezimenom Čipčić.

Dugopoljski Čipčići imaju i brojne nadimke: Brezići (Vicirevi i Mijatovi), Ćukanovi, Durutići, Kukešovi, Pavlovi, Veliki Čipčići (Talići,Boškovi), Vidovići (Trpići, Prkutići, Trbanići, Taslići).