U ovom izdanju rubrike „Na didovini“ donosimo vam priče o pet prezimena koja su zabilježena na području naše općine. To su prezimena Gavrilović, Grabar, Grabarski, Ibrahimović i Ivanišević.
Prezime Gavrilović
Četveročlana doseljenička obitelj s prezimenom Gavrilović, u knjizi izdanoj 2002. godine zabilježeno je njihovo boravište u Dugopolju, s trenutačnim životom i radom u Švedskoj.
Prezime je nastalo od hebrejskog imena Gabrijela (Gabhriel), što znači „Božji junak“. To ime u Hrvata ima čitav niz oblika: Gabrio, Gabrilo, Gabro, Gavriel, Gavrio, Gavrilo. Od oblika Gavrilo nastalo je prezime Gavrilović, prošireno u mnogim hrvatskim, ali i srpsko-crnogorskim krajevima.
Prezime Grabar
Prema popisu koji je zabilježen u knjizi izdanoj 2002. godine, u Dugopolju živi dvočlana obitelji s prezimenom Grabar.
Prezime je nastalo od imenice grabar, kako u dijelu sjeverozapadnih hrvatskih govora glasi ime bjelogoričnog drveta grab (carpinus betulus).
Dugopoljski Grabari su noviji doseljenici iz Podravske Slatine.
Prezime Grabarski
Prema popisu koji je zabilježen u knjizi izdanoj 2002. godine, u Dugopolju živi jedna osoba s prezimenom Grabarski, a riječ je o doseljeniku iz Zagreba sa Splitom kao usputnom postajom.
U nekim hrvatskim govorima (Buzet, Sovinsko polje) bjelogorično drvo grab (carpinus betulus) naziva se i grabar. Dodavanjem nastavka -ski moglo je nastati i prezime Grabarski.
Prezime Ibrahimović
Prema popisu koji je zabilježen u knjizi izdanoj 2002. godine, u Dugopolju živi jedna osoba s prezimenom Ibrahimović.
U osnovi prezimena je muslimansko osobno ime Ibrahim, što u židovskom jeziku odgovara imenu Abraham, a koje znači „otac mnoštva“, „otac mnogih naroda“.
Dugopoljski Ibrahimović je doseljenik iz Zvornika, Bosna i Hercegovina, a živi s majkom koja se preudala u Radoševiće.
Prezime Ivanišević
Prema popisu koji je zabilježen u knjizi izdanoj 2002. godine, u Dugopolju živi jedna osoba s prezimenom Ivanišević. Riječ je o najnovijem doseljenju u Dugopolje i to iz Krila Jesenice, koje su starina ovog starog poljičkog roda.
Dakako, prezime je nastalo od Ivaniš, dakle, jednog od brojnih oblika osobnog imena Ivan.
Nepo Kuzmanić, najbolji poznavatelj splitskih prezimena, utvrdio je da su Ivaniševići stara poljička plemićka obitelj, doseljena u Split najkasnije 1519. godine, kada je datirana oporuka kneza Ivana Ivaniševića, tada već nastanjenog u Splitu. Kuzmanić smatra da je on sin Ivaniša, jednog od zaslužnika dragovoljne predaje Poljica Mletačkoj republici 3. ožujka 1444. godine. Tada je zabilježeno da se knezu Dujmu Ugrinoviću i njegovu unuku Ivanišu dodjeljuje u Splitu kuća i godišnji prihod od dvadeset lira malih.
Prema popisu koji je zabilježen u knjizi izdanoj 2002. godine, u Hrvatskoj živi 2060 osoba s prezimenom Ivanišević, uglavnom koncentriranih u srednjoj i sjevernoj Dalmaciji, te u Lici. U istu skupinu prezimena prema nastanku spadaju još: Ivaniš (sjeverna Dalmacija), Ivanišić (Donji Miholjac), Ivanišin (Dubrovnik) i Ivanisević (Nova Gradiška).