U ovom izdanju rubrike „Na didovini“ donosimo vam priče o četiri prezimena koja su zabilježena na području naše općine. To su prezimena Kačić, Kalajžić, Kovač i Kulić.
Prezime Kačić
Prema popisu koji je zabilježen u knjizi izdanoj 2002. godine, u Dugopolju živi četveročlana obitelji s prezimenom Kačić.
Kačići su jedno od najpoznatijih starih hrvatskih plemena koje je u početku prebivalo na području između Zadra i rijeke Krke, a za vladavine Petra Krešimira IV., dakle u 11. stoljeću, naselilo se u nova boravišta između rijeke Cetine i Neretve, a svojim stolnim mjestom smatrali su grad Omiš. U godini Pacte convente (1102.) spominje se župan Juran iz plemena Kačića. Inače, Kačići su bili poznati gusari, od kojih su strepjeli dalmatinski gradovi i Mletačka Republika, dok ih u 14. i 15. stoljeću nisu potisnuli bosanski vladari da bi napokon potpali pod venecijansku vlast. S vremenom od plemena Kačića nastaje više rodova: Kačići, Miošići, Andrijaševići, Žarkovići, Petkovići, Bartulovići, Stipići, Senkovići, Markovići.
Iz roda Kačića je i fra Andrija Kačić Miošić, pisac najtiskanijeg književnog djela u Hrvata svih vremena – Razgovora ugodnog naroda slovinskog. A. Kačić je živio od 1704. do 1760. godine.
Kačići sele iz Makarskog primorja na susjedni Hvar, u Sućuraj, a od njihova roda je i poznati makarski biskup fra Bartul Kačić Žarković (1615. – 1645.). I spomenuta dugopoljska obitelj je od ove grane Kačića i u Dugopolje je doselila s Hvara.
Prezime Kalajžić
Prema popisu koji je zabilježen u knjizi izdanoj 2002. godine, u Dugopolju živi tročlana obitelji s prezimenom Kalajžić.
Prezime je nastalo od imena zanimanja kalajdžija, obrtnika koji kalajiše (presvlači kositrom, bijelim metalom, turski kalaj) bakreno posuđe. Češći oblik naziva ovog zanimanja je kalajdžija, ali se rabi i oblik kalajžija.
Stoga su i dva oblika ovog prezimena: Kalajdžić (omiško područje) i Kalajžić (okolica Jajca).
Spomenuta obitelj Kalajžić spada u najnovije doseljenike, a u Dugopolje je stigla s područja Jajca u Bosni i Hercegovini.
Prezime Kovač
Prema popisu koji je zabilježen u knjizi izdanoj 2002. godine, u Dugopolju živi jedna osoba s prezimenom Kovač.
9.850 stanovnika Hrvatske danas nosi prezime Kovač, koje je nastalo od naziva istoimenog zanimanja.
U blizini Dugopolja Kovači danas žive: u Imotskoj krajini (Ričice), u hercegovačkoj općini Posušje (Rastovača, Juhića Mahala, Osoje) na livanjskom području (Bila, Zabrišće, Mali Kablići, Ljubunčić, Lusnić i Čelebić). Posuški Kovači nastali su od roda Bešlića, a livanjski su doseljenici iz Ljutog Doca pokraj Širokog Briga.
Spomenuti Kovač doselio je u Dugopolje iz Iloka, najistočnijeg mjesta u Republici Hrvatskoj.
Prezime Kulić
Prema popisu koji je zabilježen u knjizi izdanoj 2002. godine, u Dugopolju živi petočlana obitelji s prezimenom Kulić.
Starina ovog roda je u Dugobabama, selu Splitske zagore, gdje je 1711. godine zabilježena obitelj Mate Kulića; u Dugobabama 1845. godine obitava pet Kulića obitelji: Antina, Grgina, Jurina, Lovrina i Matina.
U matičnim knjigama župe Otok, u dijelu ua selo Galu, pripadnici roda Kulića zabilježeni su prvi put 1747. godine. Današnja dugopoljska obitelj Kulić doselila je iz Gale, sela u Cetinskoj krajini.
Danas Kulići žive i u Razvođu, mjestu na drniškom području.