[NA DIDOVINI] Podrug

0
255

Prema popisu koji je zabilježen u knjizi izdanoj 2002. godine, u Koprivnom živi 11 obitelji i 27 osoba s prezimenom Podrug.

S jezičnog stanovišta prvotno je značenje „velik kao cio i pola drugog čovjeka, kao čovjek i pol“.

Podruzi su starinom iz Duvna, iz sela Mrkodola, gdje je u popisu bosanskohercegovačkih Hrvata katolika 1741./42. godine biskup fra Pavo Dragičević zabilježio 4-članu obitelj Jure Podruga sa 4 odrasle osobe, vjerojatno su to bili oni stariji što krajem 17. stoljeća nisu nikako htjeli ostaviti pradjedovsko ognjište. Nastanili su se u Dicmu Donjem, gdje su raspoređeni u banderiju harambaše Bože Maretića. Naime, 19. srpnja 1763. godine opći je providur potvrdio udovici Mandaleni Podrug 25 kanap zemlje u mjestu Srabbio (tor) ili Burenici u Sičanima, predjelu Dicma, jer je uzdržavala 10 čeljadi. Vjerojatno je riječ o udovici, koja je muža izgubila u nekim od čestih okršaja s Turcima.

U popisu obitelji banderije Ilije Maretića 1709. godine u Dicmu su zabilježene dvije obitelji s dužom inačicom prezimena Podrugović; Dominika pokojnog Jakova (5 članova) i Mate pokojnog Vida (11 članova).

Spomen o Duji Podrugoviću, prokuratoru bratovštine u Dicmu, datiran je 18. srpnja 1709. godine.

Već početkom 18. stoljeća Podruzi su naseljeni i u Koprivnom, a preci današnjih nositelja tog prezimena u Koprivnom bili su Duje i Mate Podrugović, čija su imena sačuvana u matici krštenih, koja je vodio franjevac fra Lovro Jazičić (i on je kao i Podruzi doselio iz Duvna) dicmanjski župnik 1703. i 1704. godine.

Kontinuitet nazočnosti roda Podruga u Koprivnom može se pratiti i u sačuvanim sudskim ispravama, a navodimo jednu od 3.  listopada 1787. godine, u kojoj je zapisano da Luka Podrug obrađuje dva dana oranja zemlje u Prisoju, dijelu Dicma, vlasništvo Stipe Stolice pokojnog Nikole iz Koprivnog, s tim da trećinu prihoda daje sinjskom trgovcu Ivanu Radonjiću za namirenje Stoličinog duga.

Kada je 1840. godine završen novi austrijski zemljišnik, u ime Koprivnjana na uvid i potvrdu, uz ostale, dobili su ga i dvojica Podruga:  Ivan i Pava.

Godine 1849. jedna je Podrugova obitelj iz Koprivna stradala od smrtonosne kolere. Bolest je dospjela u Koprivno preko Carigrada i Trsta, a prenio ju je neki mornar iz roda Armanda, koji je prijateljskoj obitelji Podrug darovao odjevne predmete, ne znavši da su zaraženi kolerom. Umrli su majka i kći, a onda i dva sina.

Kako su početkom 18. stoljeća uz prezime Podrug često bilježeni i obiteljski nadimci Brajković i Galijotović, čini se da su od posljednjih nastali nekadašnji dugopoljski Galijoti (1725. godine u Dugopolju je zabilježena 2-člana obitelj Jure Galijota). Ovo će prezime kasnije nestati s ovih prostora.

Danas prezime Podrug je veoma često u Solinu, Splitu, Sinju i Šibeniku.