Skladištenje voća, povrća i drugih namirnica u konzervama čini se kao dosta siguran način očuvanja hrane. Budući da u konzervama živi organizmi ne preživljavaju, na bilo kojim temperaturama teško može doći do kvarenja hrane. No ipak treba uzeti u obzir druge okolnosti koje se događaju nakon što se proizvodi pohrane u sterilnim limenkama. Pogotovo se treba paziti na kemijske reakcije do kojih može doći kontaktom između posude i hrane.
Posude napravljene od lima najrizičnije su za izazivanje kemijskih reakcija. One se proizvode od najrazličitijih sastava, a njihova unutrašnja površina također može biti potencijalno opasna. To se najviše odnosi na činjenicu da su limenke često iznutra premazane zaštitnim sredstvima. Ti zaštitni slojevi, najčešće kositar i željezo, izazivaju reakciju kada dođu u dodir sa kiselinom, soli, proteinskim i drugim sastojcima koji se nalaze u hrani. Prekomjerna reakcija može izazvati otapanje kositra u konzervi. Iako sama limenka nije štetna za ljudsko tijelo, velika količina kositra i soli u hrani smatra se nepoželjnom (zdrava granica je do 200 mg na 1 kg konzerve).
Brzina otapanja kositra u limenci ovisi o sastavu konzervirane hrane. To znači da što je veća kiselost, brže se otapa, a razina kositra raste uz povećanje temperature. Na sobnoj temperaturi, kositar se otapa vrlo sporo, tako da većina konzervirane hrane na tim temperaturama može biti pohranjena dugi niz godina.
Kad se temperatura povisi iznad 30-40˚C povećava se brzina otapanja kositra. Pri visokim temperaturama dolazi do ubrzavanja reakcije konzervirane hrane. Na primjeri, pri višim temperaturama dolazi do promjene sastava šećera što rezultira promjenom boje i okusa proizvoda. Hranu je najbolje konzervirati na temperaturama do 20˚C.
Odlični uvjeti za konzerviranje stvaraju se i pri temperaturama od oko 0˚C, dok se na onim temperaturama koje se kreću na minus 10˚C dolazi do kristalizacije šećera. Preporučljivo je da se riba ne konzervira.
Kad je zamrzavanje u pitanju ono ne utječe na kvalitetu mesa i konzervirane hrane. Ipak ne preporučuje se zamrzavati grašak, grah, rajčicu, voće i voćne kaše, konzerviranu hranu za bebe, kisele krastavce itd. Nakon odmrzavanja kvaliteta hrane se poprilično pogoršava, a također ukoliko je zamrznuta posuda previše napunjena hranom može doći do toga da ona eksplodira. Treba se uzeti u obzir i to da tijekom zamrzavanja i odmrzavanja vlaga kondezira na vanjskoj strani posude, te one mogu zahrđati.
Možemo zaključiti kako je hranu najbolje skladištiti na temperaturama između 0˚C i 20˚C. Ako se na konzervi pojave gljivice, mjehurići ili bilo kakva drugo oštećenja, onda takvu konzervu treba odmah baciti.