Foto: Screensohot N1

Milivoj Špika, predsjednik Bloka umirovljenika zajedno i koordinator za medije platforme Umirovljenici zajedno, govorio je u Novom danu o položaju jedne od najugroženijih i najranjivijih skupina u Hrvatskoj.

Oštro je reagirao priopćenjem na zajedničku sjednicu Vlade i Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, gdje je prezentiran paket prijedloga izmjena zakona za unapređenje II. i III. mirovinskoga stupa, razmatrano je pitanje tzv. 13. mirovine te prijedlog izmjena Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe.

“Kritizirao sam ih jer Vijeće ima savjetodavnu ulogu prema Vladi pa mi nije jasno kako ne raspravlja o glavnoj temi, kako povećati mirovine, odnosno, kako realizirati program Vlade, koja je sama zacrtala da će u ovom mandatu prosječna mirovina biti 50 do 60 posto prosječne plaće. Umjesto da se na svakoj sjednici raspravlja o tome i da to bude prva točka, oni se zamaraju marginalnim temama, u ovom trenutku. Ne, oni pričaju o 13. mirovini, što je priča kao o jetiju. Priča se perifernim i nebitnim stvarima, a ne o glavnom problemu”, izjavio je Špika pa dodao:

“Ako bi Vlada ispunila obećanje o rastu mirovina, to bi bilo 8,2 milijardi eura. Sadašnji trošak je 6,3 milijardi eura. A oni raspravljaju o 13. mirovini koja bi bila dodatnih sto ili 200 milijuna eura. Umjesto da raspravljaju kako realizirati obećanje i kako doći do dodatne dvije milijarde, oni se bave perifernim temama. Ako ne znaju kako do te dvije milijarde, neka pitaju nas.”

Tvrdi da se napravio prijedlog tog novog izračuna, temeljem brojki koje su na raspolaganju.

“Hrvatska ima 1,6 milijuna zaposlenih, prosječna bruto plaća je 1560 eura, a svaki mjesec se izdvaja nešto više od 300 eura od tog iznosa, odnosno 20 posto. Kako je moguće da se u proračunu iskazuju ukupni doprinosi za mirovinsko od 4,3 milijarde eura, a naplati se šest milijardi? Možda su razdvojili prvi i drugi stup”, pita se Špika i napominje:

“Proračun se unatoč inflaciji dobro puni i moguće je ovo izvesti bez da se ikome išta uzima. Tako nešto moguće je i povećanjem doprinosa, a mi predlažemo povećanje za prvi stup i da se drugi stup kompletno resetira jer nema svrhe. Ili, neka bude treći, dobrovoljni stup pa da taj novac stvarno bude vaš. Trenutno to nije tako, ljudi ne raspolažu njime. Primjerice, osoba umre nakon jedne mirovine i na profitu su jedino banke i menadžeri fondova.”

Objasnio je i da se povećanjem bruto cijene sata rada može riješiti dio problema. Hrvatska ima bruto satnicu od 12 eura. Slovenije, primjerice, ima u prosjeku 23 eura.

“To je politička odluka. Hrvatska može po zanimanjima povećati cijenu sata. Posljedica bi bilo povećanje bruto plaće, doprinosi za mirovine i neto plaće.”

Ali, kako bi država mogla povećati plaće?

“Određivanjem minimalne satnice. Država se ne bi petljala time u plaće, samo u minimalne satnice.”

Dodaci na plaće su već sad neizdrživi pa je pitanje kako ih nametnuti još, kaže.

“Uvijek se vraćam na obećanje HDZ-a, da će u ovom mandatu povećati mirovine na 50 do 60 posto prosječne plaće. Vjerujem da nisu lagali i zanima me kako će to realizirati. Ako nemaju ideje, imamo ih mi. U pravu su pak kad kažu da nitko nije toliko dao umirovljenicima, nema dileme da se radi o rekordnom povećanju, ako gledamo brojke. Ako pak stavimo to u kontekst relativnih odnosa, onda nikad nismo imali manju mirovinu. U odnosu na plaću. Nikad nije bila manja kupovna moć. Ako ste jučer imali sto, a danas 110, to ne znači da možete kupiti više nego manje, zbog inflacije i rasta cijena. Znači, mirovine su manje”, zaključio je Milivoj Špika.