Mnogim hobi voćarima nije jasno što raditi nakon sadnje voća, tj. trebaju li orezati sadnicu odmah poslije sadnje ili u proljeće naredne godine?
A što napraviti prije i prilikom sadnje?
Prije toga, važno je prilikom sadnje orezati deblje korijenove grane kako bi se potaknulo ukorjenjivanje i rast tanjeg korijenja (tzv. djedova brada).
Osim toga, svaka sadnica se potopi u kantu u kojoj je smjesa zemlje, stajskog gnojiva i vode jer je vlažnost korijena ključna za dobro ukorjenjivanje i normalan rast posađene voćke. I nakon sadnje oko svake voćke trebalo bi prosipati kantu s 10-15 litara vode.
Ne skraćujte jabuke, kruške i šljive
Prikratiti sadnicu odmah poslije sadnje ili ne – prvenstveno ovisi od voćke. Jezgričasto, koštičavo i jabučasto voće ne bi se trebalo prikraćivati odmah nakon sadnje iz jednog jednostavnog razloga. Ako se prikrate, u slučaju toplijeg vremena u nastavku jeseni i zime, može doći do ranijeg kretanja vegetacije što može biti loše po mladu voćku, dođe li do naglog zahlađenja. Oštećenje se najbolje vidi po tamno obojenoj kori dva do tri centimetra ispod reza.
Ako se voćka skrati, može se obaviti premazivanje reza vapnom ali, za svaki slučaj, bilo bi bolje voćku ostaviti neorezanu. Na proljeće naredne godine, voćka se skrati za šest do osam pupoljaka, radi boljeg razgranjenja. Rez mora biti kos, malo iznad pupoljka.
Ne skraćivati ispod 80 centimetara
Što god više orežete, tj. skratite voćku izbijanje novih grana bit će jače. Ipak i ovdje treba voditi računa o tome da se ne skraćuju stabla ispod 80 centimetara. U tom slučaju dobit ćete mnoštvo novih izdanaka koje malo tko od voćara kasnije savija i ostavlja jednu centralnu provodnicu. Dakle, dovoljna je umjerena rezidba posađene sadnice.
Zaštititi sadnicu od zečeva
Obavezna je i zaštita od zečeva koji prvo napadaju jabuku i krušku pa tek onda šljivu i ostale voćke. Da se ne bi uzimala mreža u poljoprivrednim ljekarnama, najjeftinije je uzeti narančastu mrežicu koja se koristi prilikom postavljanja stiropora. Jedan bunt te mreže dovoljan je za približno 500 sadnica.
Prereže se na dvadesetak centimetara širine, omota oko sadnice i spoji klamericom na tri ili više mjesta. Sve grane koje su ispod pedeset centimetara visine, trebalo bi odrezati do osnove prije sadnje jer je teže oko njih postaviti mrežu protiv zečeva.
Postaviti oslonac oko sadnica
Odmah nakon sadnje takođe treba obratiti pažnju na još jedan važan detalj. Jabučasto i koštičavo voće, u prvoj godini, traže oslonac, tj. drveni štap koji treba staviti oko sadnice da se voćka ne bi slomila uslijed vlažnog snijega jer nema dovoljno jak korijenov sustav. Važno je da se špaga ili žica kojom se sadnica pričvršćuje na štap ne veže skroz uz stablo već se mora ostaviti malo prostora da voćka može disati. U suprotnom špaga ili žica će se podvući ispod kore i stablo se kasnije može prelomiti uslijed svakog jačeg udara vjetra.
Kod jabuka oslonac treba ostaviti i nakon prve godine jer je na M9 podlozi koja ne može iznijeti rod i udare vjetra ili bilo kakav teži teret, ako nije za nešto pričvršćena. U većim nasadima jabuka postavljaju se drveni ili betonski stupovi s tri ili više redova pocinčane žice.
Ishrana je također važna
Osim rezidbe, voćke bi trebalo opskrbiti hranjivim tvarima. Dvije do tri lopate pregorjelog stajskog gnojiva (samo da nije pileći) ili tri šake peletiranog stajskog gnojiva zajedno s dvije šake mineralnog NPK gnojiva s više fosfora i kalija, uz iste količine koje su dodane u rupu ili brazdu prije sadnje trebale bi biti dovoljne voćki kada je riječ o ishrani do listanja.
Bobičasto voće može se prikraćivati nakon sadnje
Što se tiče bobičastog voća, u praksi se pokazalo da je bolje da se malina, kupina i ribiz orežu poslije sadnje, zbog poticanja spavajućih pupova, odnosno, boljeg izbijanja mladica na početku vegetacije. Naravno, također treba obaviti prihranu stajskim i mineralnim gnojivom.