Počelo je javno e-savjetovanje o novom planu cijepljenja u Hrvatskoj.
Na prijedlog Epidemiološke službe HZJZ-a trebalo bi se uvesti još jedno dodatno cjepivo u kalendar cijepljenja počevši od sljedeće godine.
Osim dosadašnjih cjepiva protiv difterije, tetanusa, hripavca, dječje paralize, ospica, zaušnjaka, rubeole, hepatitisa B, bolesti izazvane Haemophilusom inf. tipa B i tuberkuloze, od 1. siječnja 2019., prođe li prijedlog i potpiše li ga ministar zdravstva, djeca bi se trebala cijepiti i protiv pneumokoka, donosi HRT.
Cjepivo koje se predlaže kao obavezno dosad je bilo predviđeno za djecu narušenog imuniteta i onu koja boluju od kroničnih bolesti. Predloženi plan cijepljenja predviđa tri doze, prva u dobi od dva mjeseca, sljedeće u četvrtom i dvanaestom mjesecu.
Epidemiološka služba HZJZ-a još nije dala službeno objašnjenje a na njihovim web-stranicama stoji objašnjenje što su pneumokokne bolesti te dio statistike.
Tako navode da je pneumokokna bolest termin koji se koristi za bolesti koje uzrokuje bakterija Streptococcus pneumoniae, poznata i kao pneumokok. Ozbiljne bolesti koje pneumokok može uzrokovati su upala pluća, meningitis i febrilne bakterijemije, dok su upala srednjeg uha (otitis media), bronhitis i upala sinusa (sinusitis) obično blaže manifestacije bolesti uzrokovane pneumokokom.
Pneumokok se prenosi izravnim kontaktom s respiratornim izlučevinama oboljele ili zdrave osobe koja je kliconoša (nositelj) pneumokoka. Procjena SZO-a za Hrvatsku (procjena za 2015. godinu) da od pneumokokne pneumonije godišnje oboli 234 djece mlađe od pet godina, 12 djece mlađe od pet godina oboli od pneumokoknog meningitisa a od teških oblika pneumokokne bolesti 177 djece.
Inače upala srednjeg uha najčešća je klinička manifestacija pneumokokne bolesti kod djece. U Hrvatskoj se svake godine evidentira nekoliko desetaka tisuća upala srednjeg uha kod djece predškolske dobi, a znatni dio tih bolesti uzrokovan je pneumokokom.
Ovim cjepivom sprečava se znatni dio akutne upale srednjeg uha, upala pluća, veći dio meningitisa i sepse, rekao nam je dr. med. Goran Tešović, spec. infektolog iz Bolnice za zarazne bolesti Zagreb.
Osim Hrvatske jedine dvije zemlje EU-a u kojima cjepivo protiv pneumokoka nije u obveznom planu su Malta i Estonija. Također treba napomenuti da su dosad roditelji mogli u pedijatrijskim ordinacijama izabrati hoće li cijepiti djecu tim cjepivom, ali su to morali platiti. Prihvati li se prijedlog Epidemiološke službe HZJZ-a, troškove cijepljenja plaćala bi država baš kao i za sva ostala obvezna cjepiva.
Javna rasprava o prijedlogu trogodišnjeg programa obveznog cijepljenja u RH otvorena je na e-savjetovanju i traje do 15. srpnja, a konačno uvođenje u kalendar obveznog cijepljenja ovisi o prihvaćanju plana i potpisu ministra zdravstva.
Donosimo priopćenje Epidemiološkog zavoda HZJZ-a
Cijepljenje protiv pneumokokne bolesti je prvenstveno važno da smanji rizik od invazivnih pneumokoknih bolesti (sepsa i meningitis) kod cijepljenih, zatim ostalih oblika pneumokokne bolesti (upale srednjeg uha i upale pluća). Dodatno, sustavnim cijepljenjem djece, osim što se štiti cijepljenu djecu, smanjuje se cirkulacija cjepnih serotipova pneumokoka u populaciji i time se smanjuje pobol i u osoba starijih dobnih skupina te se smanjuje mogućnost razvoja antimikrobne rezistencije kod tipova pneumokoka koji su sadržani u cjepivu.
Godišnje se u Hrvatskoj u prosjeku registrira 50.000 do 60.000 posjeta djece predškolske dobi liječniku primarne zdravstvene zaštite zbog upale srednjeg uha; 1500 do 2000 upala pluća u djece mlađe od pet godina, desetak invazivnih pneumokoknih bolesti (prvenstveno meningitis i sepae) u djece do pet godina starosti (prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, stvarni broj je nekoliko puta viši); te jedna do dvije smrti djece zbog invazivne pneumokokne bolesti (ima godina bez prijave smrti od invazivne pneumokokne bolesti).
Na temelju udjela pneumokoka u etiologiji navedenim bolestima, te procjena djelotvornosti cjepiva u sprečavanju bolesti, procjenjujemo da bi se uvođenjem sustavnog cijepljenja protiv pneumokoka godišnje spriječilo u djece mlađe od pet godina nekoliko tisuća upala srednjeg uha, 200 do 300 upala pluća, 6 meningitisa i sepsi (prema procjenama Svjetske zdravstene organizacije preko 20 invazivnih pneumokoknih bolesti), te praktički sve smrti od invazivnih pneumokoknih bolesti u djece.