Velika konferencija ‘Slobodne’ o Dalmatinskoj zagori: Dugopolje i Dicmo naši su pozitivni primjeri razvoja

Must Read
I.R.https://dugopolje.org
Najnovije vijesti, zanimljivosti i događanja iz općine Dugopolje, Hrvatske i svijeta

U organizaciji Slobodne Dalmacije i pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar Kitarović, na Ekonomskom fakultetu u Splitu održala se konferencija “Demografija kontinentalne Dalmacije kao preduvjet opstanka života”.

Tema je to koja se nameće sama po sebi, jer nas sustižu porazne demografske brojke. Kontinuirano je iseljavanje iz kontinentalne Dalmacije kroz stoljeća dovelo Zagoru na sam rub opstanka: škole se gase ili sjedinjuju s većima, pošte se zatvaraju, a mahom staračko stanovništvo više ne odlazi u lokalnu ambulantu, jer nema liječnika koji bi tu radio i živio čak i da mu daju veću plaću nego u gradu.

Ima li spasa Zagori, može li joj se udahnuti novi život i koji su to projekti i potencijali, koji jednom od najljepših dijelova Hrvatske mogu otvoriti nove perspektive, samo su neka od pitanja na koja ćemo odgovore dobiti tijekom panel diskusiji na kojoj su sudjelovali: profesor dr. sc. Anđelko Akrap – voditelj katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Blaženko Boban, župan Splitsko-dalmatinske županije, Kristina Križanac, gradonačelnica Sinja, Marko Jelić, gradonačelnik Knina, Radoslav Bobanović, direktor Poljoprivredne zadruge MasVin iz Polače i Drago Nosić iz grupacije Pivac.

Moderator panel diskusije, Saša Ljubičić, novinar Slobodne Dalmacije, istaknuo je kako se brzom cestom do Dugopolja vraća život na to područje kao prvom prstenu oko grada Splita.

– Dugopolje, a u zadnje vrijeme i Dicmo naši su pozitivni primjeri razvoja. Jedna zanimljiva činjenica je da Imotska krajna ima prirodni prirast. Je li tome razlog tunel sv. Ilije sami zaključite. Teško će biti dovesti velike gospodarske gigante u Dalmatinsku zagoru, ako je ne razvijemo, kazao je Boban.

Kako trava nije uvijek zelenija u susjeda dalo se naslutiti slušajući primjere života van Lijepe naše. Zanimalo nas je kakve su mjere najefikasnije, kako zaustaviti odliv duša, kako zadržati narod na rodnom pragu.

‘Bilo je pokušaja zaustavljanja migracija i 70-ih godina prošlog stoljeća. Osmislili su tada uvođenje tekstilne industrije u Zagoru, osnivali se poljoprivredni kombinati, ali nije se uspjelo, zašto? Zato što dugoročnog plana nije bilo’, kazao je
profesor dr. sc. Anđelko Akrap.

‘Ako se želi razvijati naša Zagora, treba postojati jasan dugoročni plan i cilj’, kazao je profesor, zapitavši se: ‘Što razvijati? Turizam?’.

‘Neće se od turizma živjeti, mora postojati jasna gospodarska struktura: takozvane visokoakumulativne djelatnosti.

Praznio se ruralni prostor, a bio je inkubator radne snage, Split se nije razvio vlastitim biološkim resursima’, naglasio je  Akrap te dodao kako demografska politika ne može bez razvojne politike.

‘Problem treba prepoznati’, poručio je rekao Akrap, zaključujući kako ‘Zagora ima potencijala, ali bez dugoročne strategije razvoja ne ide niti će nam ići!’.

- Advertisement -spot_img
- Advertisement -spot_img
Latest News

Bleiburg: HSP obilježio 75. obljetnicu tragedije

I ove godine unatoč svim otegotnim okolnostima HSP je polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća i molitvom kod spomenika na Bleiburškom...
- Advertisement -spot_img

More Articles Like This

- Advertisement -spot_img