Nakon članka o tipovima mraza, te podjeli mraza po intenzitetu, već danas Vas upozoravamo na njegovu moguću pojavu. Iz priloženih slika je vidljivo kako će uskoro nad naše krajeve pritjecati hladan zrak s temperaturama negativnog predznaka, odnosno ispod 0.0℃. Naime, slike Svjetske meteorološke organizacije (World Meteorological Organization) prikazuju položaj hladne zračne mase obojen plavom bojom, te prognozirane temperature na geopotencijalnoj plohi 850 hPa (približno 1500 m nadmorske visine) ne samo nad Hrvatskom, nego i na širem području Europe.
Postavlja se pitanje što sada? Naš je savjet da pokušamo ublažiti moguće štete i to na način da utječemo na pad temperature zraka unutar nasada poljoprivrednih kultura. Zaštita od niskih temperatura zraka provodi se ne samo neposredno prije, nego i tijekom pada temperature zraka. Zaštite se odnose na zatvaranje plastenika ili staklenika, prskanje bilja vodom, vlaženje tla, zagrijavanjem zraka, loženjem vatri, dimljenjem, miješanjem zraka, te postavljanjem zaštitnih ograda. Svaka od navedenih zaštita ima svoje dobre, ali ponekad i loše strane. Pokrivanje biljaka uvijek je najsigurnije. Nažalost ono se ne može primijeniti na velikim površinama.
Vlaženje, orošavanje, dimljenje i paljenje vatre
Vlaženje tla svakako je uspješno ako zahlađenje traje jedan do dva dana. No, za ovu radnju moramo imati dovoljne količine vode. Naime, poznato nam je kako voda povisuje temperaturu zraka. Vlažno tlo bolje vodi toplinu, pa se noćno ohlađivanje lakše nadoknađuje toplinom iz dubljih slojeva tla. Osim navedenog, prisjetimo se kako se smrzavanjem vode oslobađa 335 J po gramu smrznute vode. I tako, oslobođena toplina grije prizemni sloj zraka.
Orošavanje, odnosno prskanje voćaka i vinove loze je jedan od najefikasnijih načina sprečavanja šteta nastalih od mraza. No, savjetujemo da se to ne radi leđnim prskalicama ili atomizerima koje koristimo za preventivna prskanja protiv biljnih bolesti i štetnika, jer upravo time štete mogu biti još i veće. Zapamtite, taj postupak ima smisla samo tamo gdje već unutar nasada postoji sistem navodnjavanja orošavanjem. Vjerujemo da se mnogi pitaju, a zašto? Odgovor je zato što se smrzavanjem oslobađa takozvana latentna toplina. Zapamtite, pri smrzavanju 1 grama vode oslobađa se 80 cal. Važno je znati da ako prestanemo orošavati, oslobađanje latentne topline stane, te dolazi do smrzavanja orošavanih dijelova biljke. Dakle, ako je primjerice pup biljke prekriven slojem vode, temperatura koja se oslobađa prelaskom vode u led dovoljna je da temperatura pupa ne padne ispod 0℃.
Dodavanjem topline loženjem vatre ili na traktoru vožnjom grijaćih tijela (neki to zovu lovci na mraz) sve do trenutka kad temperatura zraka ponovno ne počinje rasti, odnosno do vrijednosti iznad 0.0℃. Ovo je također vrlo efikasan način u borbi protiv mraza. Poznato je da se ovim načinom unutar nasada može podići temperaturu zraka za 2℃ do 5℃, ali pod uvjetom da izvora topline bude dovoljno. Paliti možemo slamu, drvo, papir, te tkaninu, ali i stara motorna ulja. Dimljenje je također jedan od načina koji je koristan, a nije skup. To je najstariji i najjednostavniji način zaštite od mraza.
Dimljenje ima dvostruki efekt. Prvo, proizvedenim dimom sprečavamo prodiranje hladnog zraka unutar krošnje nasada i drugo što ognjišta odaju jednu količinu topline. No, upozoravamo vas da razmislite što koristite za dimljenje. Važno je da dim bude težak kako bi se što duže zadržavao unutar nasada. Dakle, možemo paliti vlažne novine, stare kartonske kutije, tkaninu, odnosno materijale koji dime a toga u svakom domaćinstvu ima u izobilju.
Postavljanje zaštitnih ograda
Miješanje niskog hladnog zraka s toplijim po visini također pomaže od stradavanja uzrokovanog niskom temperaturom. No, taj postupak neće pomoći ako tijekom dana iznad tla nema sloja toplog zraka. Navedeno miješanje zraka ne provodi se na nagnutom terenu. Postavljanje zaštitnih ograda provodi se kao zaštita od hladnog vjetra, ali pod pretpostavkom da nam je unaprijed poznat smjer vjetra. I zato, od davnina su voćari i vinogradari sadili uz rubove svojih nasada živice. Nažalost toga danas više nema.
Poštovani, drago bi nam bilo da smo ovim tekstom makar malo u vama uspjeli pobuditi želju da svoje voćnjake i vinograde zaštitite od eventualnih šteta nastalih od mraza. Nama bi itekako bilo žao da smo znali da će do mraza doći, a nismo vas o tome pravovremeno obavijestili. No ipak bi nam bilo najdraže da do pojave mraza i ne dođe, piše agroklub.com.