“ZAPAD JE PUTINU PONUDIO UVJETE ZA ZAVRŠETAK RATA, NJEGOV UŽI KRUG JE ZAINTERESIRAN”

0
Foto: Screenshot
Zapad je Vladimiru Putinu ponudio uvjete za predaju, otkrio je u petak ugledni stručnjak za rusku politiku, dok se ruske trupe nastavljaju povlačiti iz grada Hersona u još jednom ponižavajućem porazu, piše Daily Mail.

Profesor Valeri Solovej, nekoć zaposlenik prestižnog Instituta za međunarodne odnose u Moskvi i koji ima dobre veze u Kremlju, kaže kako među uvjetima predaje stoji i da Rusija mora odustati od cijelog teritorija Ukrajine, osim Krima, koji bi postao demilitarizirana zona i o čijem se statusu ne bi raspravljalo sve do 2029. godine.

U zamjenu, Putin i njegovi pajdaši bi izbjegli kazneni progon i bilo bi im dopušteno da zadrže vlast, tvrdi profesor Solovej.

On također kaže kako su o prijedlogu raspravljali Kijev i njegovi zapadni saveznici prije nego su ga iznijeli Putinovom užem krugu – gdje je naišao na odobravanje.

Rusija posljednjih dana poziva na nastavak pregovora, dok kruže glasine da Washington potiho potiče Kijev da učini isto.

Zima za početak pregovora?

General Mark Milley, načelnik Združenog stožera američke vojske, kazao je ovaj tjedan da zimsko zatišje u borbama predstavlja priliku za mirovne pregovore.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je ranije rekao da nipošto neće pregovarati s Rusijom dok god je Putin na vlasti.

Vijest se pojavila nakon što je ukrajinska vojska u petak oslobodila grad Herson nakon osam mjeseci okupacije. Građani su razdragano pozdravljali ukrajinske osloboditelje dok su ruski vojnici bježali iz grada.

Stanovnici Hersona su pjevali, plesali, grlili se i ljubili te izvikivali pobjedničke slogane dok su ukrajinski vojnici ulazili u grad. Veselje diljem grada nastavilo se i nakon što je pao mrak.

Rusija kaže kako je dovršila povlačenje preko rijeke Dnjepar, a da nije izgubila niti jednog vojnika. No Ukrajinci su izvijestili o kaotičnom povlačenju tijekom kojega su ruski vojnici odbacivali svoje uniforme, a neki se i utopili u rijeci pokušavajući pobjeći.

Čega bi se Rusija odrekla?

Profesor Solovej kaže da uvjeti dogovora znače i da se Rusija mora odreći bilo kakvog prava na ostatak regije Herson, kao i Zaporižja, Donjecka i Luhanska – uključujući i područja koja je okupirala 2014. godine. Krim bi ostao dijelom Rusije, no to bi područje moralo biti demilitarizirano, a Crnomorska flota premještena.

100 kilometara široka demilitarizirana zona bila bi uspostavljena uz granicu Ukrajine s Bjelorusijom i Rusijom te u njoj ne bi smjelo biti teškog naoružanja. Rusija bi se također morala odreći svoje vojne prisutnosti u Transnistriji, regiji Moldavije, dok bi se Ukrajina obvezala da se neće priključiti NATO savezu bar idućih sedam godina.

Šest zemalja je pristalo pružiti sigurnosna jamstva za potpisivanje sporazuma, tvrdi Solovej, iako zemlje nije poimence naveo. Jamstva bi uključivala i dio o tome da će zemlje stati u obranu Ukrajine ako bude ponovno napadnuta. Među jamcima su najvjerojatnije najbliži saveznici Kijeva – SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo.

‘Ako predsjednik odbije ove uvjete koje je ruski establišment spreman prihvatiti, onda se vojne akcije nastavljaju‘, rekao je Solovej.

‘Ako se masovni raketni napadi na ukrajinsku kritičnu infrastrukturu, prije svega elektrane, nastave, to znači da predsjednik ne prihvaća ponuđene uvjete‘, rekao je.

‘Ako granatiranja prestanu, to ne znači nužno i spremnost na prihvaćanje ponude za predaju. To znači da se razmišljanje nastavlja i da se pokušava dobiti dodatno vrijeme za procjenu situacije.‘

Vijest o potencijalnoj ruskoj predaji stiže u trenutku dok se Putinova vojska suočava s vrlo teškom situacijom na svim ratištima u Ukrajini donosi Jutarnji list

Anita M.