Hrvatski grb nedavno je postao dio Deklaracije Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti o hrvatskome povijesnome grbu.
Tema je bila povijesni grb s prvim bijelim poljem koji je za neke sporan jer se našao i na zastavi Nezavisne Države Hrvatske. Međutim, riječ je o varijaciji grba koja seže u daleku prošlost. Iz tog razloga prisjetili smo se razgovora s povjesničarem Mariom Jarebom koji je za Direktno prošle godine napravio analizu jedne objave na kojoj su se vidjele hrvatske povijesne zastave. Riječ je ipak bila o amaterskom uratku, piše Direktno.hr
“Zastava uz koju su godine 1939.-1941. očito bi trebala predstavljati zastavu Banovine Hrvatske, pri čemu je prikazana hrvatska trobojnica s hrvatskim šahiranim grbom od 25 polja s početnim crvenim poljem. Uz to treba reći da je i nakon nastanka Banovine Hrvatske potkraj kolovoza 1939. na njezinu području i dalje korištena jugoslavenska trobojnica kao državna zastava Kraljevine Jugoslavije. Prema tome je netočno označiti uz nju tek godine 1918.-1939. kao godine njezine uporabe u Hrvatskoj”, rekao nam je povjesničar.
“Zastava Banovine Hrvatske, pri čemu treba reći da ne postoji neki akt koji bi propisao njezin izgled, ne sadrži šahirani grb nego je riječ tek o hrvatskoj trobojnici. U to doba, kao uostalom i u godinama koje su prethodile, u javnosti su bile prisutne brojne trobojnice koje su sadržavale grb, pri čemu su mnoge od njih bile zastave ogranaka Hrvatske seljačke stranke i različitih udruga”, dodao je Jareb.
Česta uporaba srpske trobojnice sa zvijezdom
Istaknuo je da je zastava NDH korektno prikazana, no prikaz trobojnice koja slijedi, može stvoriti krivi dojam. “Prikaz trobojnice s crvenom petokrakom zvijezdom uz koju su označene godine 1945.-1947., može stvoriti dojam da je ista i nastala tek 1945. godine. U stvarnosti je ta zastava nastala u sklopu Titova partizanskog pokreta u jesen 1941. godine, a u Hrvatskoj su je kao dijelu buduće obnovljene Jugoslavije partizani redovito koristili uz jugoslavensku trobojnicu s crvenom petokrakom zvijezdom”, smatra Jareb.
“Snažan utjecaj srpskih čimbenika u partizanskom pokretu u Hrvatskoj uvjetovao je i čestu uporabu srpske trobojnice sa zvijezdom, često samo uz jugoslavensku trobojnicu sa zvijezdom. Spomenuta hrvatska partizanska zastava postaje tijekom 1944. godine zastava hrvatske federalne jedinice – Federalne Hrvatske – koja je stvarana u sklopu nove jugoslavenske države”, objasnio nam je tada. Kao i dotad, kaže, ta je zastava redovito korištena uz jugoslavensku trobojnicu sa zvijezdom.
“Širenje partizanske vlasti diljem Hrvatske do svibnja 1945. širio je i uporabu te zastave. Nakon što je vlast obnovljene Jugoslavije – Demokratske Federativne Jugoslavije – u svibnju 1945. uspostavljena na cijelom području Federalne Hrvatske (od ljeta 1945. Narodna Republika Hrvatska), uporaba takve zastave postala je široko raširena i prevladavajuća, a ubrzo je bilo i propisano da je crvena zvijezda petokraka obvezan element na hrvatskoj trobojnici. Uz nju je i nadalje redovito isticana jugoslavenska državna zastava, a kako je vrijeme prolazilo je uz njih isticana i crvena zastava Komunističke partije Jugoslavije/Hrvatske. Iako to nikad nije propisano, ta je zastava u sljedećim godinama i desetljećima redovito isticana na javnim zgradama i mjestima, pa je bila uobičajeno istodobno isticati državnu jugoslavensku, partijsku komunističku i hrvatsku republičku zastavu. Bilo bi prema tome korektno da su na prikazu za razdoblje DFJ/FNRJ/SFRJ (i prije toga partizanskoga pokreta) prikazana i jugoslavenska zastava te komunistička partijska zastava. Zastava NRH/SRH korektno je prikazana”, pojasnio je povjesničar, donosi Direktno.hr
Rasprava o zastavi iz 1990.
Na društvenim mrežama najviše se pak raspravljalo o zastavi iz 1990. godine i početnom bijelom polju, na što se osvrnuo i naš sugovornik. “Službene zastave Republike Hrvatske korištene 1990. također su korektno prikazane, iako bi zbog ukazivanja na stvarno korištenje hrvatskih zastava trebalo ukazati na masovno korištenje trobojnice s grbom s početnim bijelim poljem. Te su zastave masovno korištene u javnosti i prije višestranačkih izbora u travnju 1990., da bi se nakon 30. svibnja te godine moglo govoriti o slučajevima njezine službene uporabe. To se posebice odnosi na lentu koju je u Saboru SRH toga dana ponio predsjednik Tuđman. Ne treba zaboraviti ni na zastavu – hrvatsku trobojnicu s grbom s početnim bijelim poljem – koja je istaknuta ispred Sabora nakon što su prihvaćeni amandmani na hrvatski ustav 25. srpnja 1990.”, istaknuo je naš sugovornik i dodao:
“Upravo toga dana sa spomenutim amandmanima Hrvatska je prestala biti socijalistička republika i postala Republika Hrvatska, a njezin grb i zastava ‘očišćeni’ su od naslaga komunističke ideologije. Amandman LXVI. Odredio je da je grb ‘Republike Hrvatske (…) povijesni hrvatski grb, osnovica kojeg se sastoji od 25 crvenih i bijelih polja’, a zastava ‘Republike Hrvatske sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave, s povijesnim hrvatskim grbom u sredini'”
Naposljetku je 21. prosinca 1990. Zakonom o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske uređen izgled simbola Republike Hrvatske. “Tada je RH još uvijek bila dio SFRJ, pa je službeno i nakon 30. svibnja 1990. zastava te tvorevine bila i službena zastava u Hrvatskoj. Pa ipak je ubrzo nakon toga dana ta zastava sve rjeđe isticana na javnim zgradama, da bi do proljeća 1991. posve iščezla iz uporabe na područjima koje su nadzirale hrvatske vlasti, osim na objektima nekadašnje savezne vojske – JNA”, zaključio je povjesničar Jareb za Direktno. Ostatak njegove analize o svim zastavama pročitajte OVDJE.