Sanja Sarnavka pokrenula je internetsku peticiju kojom traži zabranu javnog moljenja krunice na trgovima hrvatskih gradova. Molitelje naziva “klečavcima”, ističući da njihove poruke podupiru neravnopravnost žena te potiču ostanak u nasilnim odnosima. U peticiji upozorava na rast femicida i kritizira institucije koje, kako navodi, omogućuju javno promoviranje poruka koje narušavaju ravnopravnost spolova.
Na inicijativu Sanje Sarnavke reagirala je i poznata novianrka Vlatka Kalinić. “Nađite mi jednu (1) ženu koja je odustala od prijave supruga ili partnera zlostavljača *zbog* molitelja na trgu.
Obrnemo li tu logiku na jednako maliciozan način, dalo bi se isto tako tvrditi da agresivne feministkinje *potiču* nasilnike da tuku svoje žene, ne bi li iz njih izbili sve takve ideje. Opsceno, zar ne?
Konkretne brojke ne ostavljaju puno prostora za teorije koje pokušavaju kriminalizirati molitvu umjesto nasilja.
Cijeli manevar skreće pozornost sa zlouporabe alkohola i droga, izloženosti nasilju u djetinjstvu, ekonomskog stresa, neliječenih poteškoća s mentalnim zdravljem i čitavog niza pojava koje dramatično više koreliraju s nasilničkim ponašanjem od nevidljive babaroge zvane “rodne norme”. Manijak je manijak, s rodnim normama i bez njih.
A kad smo kod korelacija, dokazane su i one da religiozne osobe imaju značajno manju vjerojatnost počiniti zločin, kao i značajno manju sklonost nasilničkom i antisocijalnom ponašanju. Žene ne šute zato što netko moli, šute zato što se boje onoga tko ne moli”, napisala je Vlatka Kalinić.
Optužba Sanje Sarnavke djeluje tendenciozno jer ne počiva na ikakvim podacima koji bi povezali počinitelje femicida s moliteljima na trgovima. Nema dokaza da molitelji imaju ikakvu vezu s nasilnicima ili motivima zločina. Ubojstva nastaju iz različitih okolnosti, a takve tvrdnje bez uporišta mogu samo dodatno polarizirati javnost.
Sarnavkina logika pokazuje nelogičnost: počinitelji femicida nisu povezani s moliteljima, pa je zahtjev za njihovom zabranom neutemeljen. Istodobno, u ožujku je osumnjičena članica Radničke fronte usmrtila vlastitu majku, no nikome ne pada na pamet tražiti zabranu te stranke. Slijedeći Sarnavkin pristup, za to bi postojalo više “argumenata”, jer je u ovom slučaju osumnjičena doista bila dio organizacije.
Podsjetimo, 62-godišnja Milena Kramer ubila je svoju majku u ožujku na zagrebačkim Vrbanima. Kramer je inače učiteljica i bivša kandidatkinja Radničke fronte, dok je ranije djelovala u SDP-u. Iz Radničke fronte su tada poručili su da slučaj nema poveznicu sa stranačkim djelovanjem.