Aktualni podaci o mirovinskom sustavu pokazuju kako u Hrvatskoj više od četiristo tisuća građana prima starosnu mirovinu prema općim propisima. Prosječni mjesečni iznos ovih primanja, kada se izuzmu isplate prema međunarodnim ugovorima, iznosi sedamsto jedan euro.
Ipak, iza tog prosjeka kriju se velike razlike koje prvenstveno ovise o godinama ostvarenog radnog staža i visini plaća tijekom radnog vijeka. Dok je opći uvjet za mirovinu šezdeset pet godina života uz minimalno petnaest godina staža, iznosi drastično variraju o tome koliko je tko proveo vremena na tržištu rada.
Razlike u primanjima ovisno o godinama radnog staža
Najniže starosne mirovine primaju oni s manje od devetnaest godina radnog vijeka, a njihov prosjek iznosi tristo pedeset sedam eura. Taj iznos pokriva tek dvadeset tri posto prosječne hrvatske plaće koja iznosi tisuću petsto jedanaest eura. Kako staž raste, tako se i primanja postupno povećavaju.
Građani koji su radili između dvadeset i dvadeset devet godina primaju u prosjeku između četiristo sedamnaest i petsto trideset šest eura. Značajniji pomak vidljiv je kod onih koji su ostvarili trideset godina radnog staža, jer njihova mirovina u prosjeku doseže šeststo šezdeset pet eura.
Visoki iznosi rezervirani za najduži radni vijek
Za umirovljenike koji su radni vijek proveli radeći trideset pet godina ili više, mirovine postaju znatno stabilnije. Tako se za trideset pet godina staža u prosjeku ostvaruje sedamsto osamdeset dva eura, dok oni sa četrdeset godina rada primaju prosječnih devetsto pedeset sedam eura.
Najviša kategorija obuhvaća osobe s četrdeset šest i više godina staža, čija primanja premašuju tisuću sto eura mjesečno. Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za ožujak tekuće godine potvrđuju da tek manji dio umirovljeničke populacije, njih oko devedeset tisuća, uživa u mirovinama koje prelaze osamsto eura.
Izazov najnižih mirovina i buduće zakonske inicijative
Unatoč postojanju visokih mirovina za dugogodišnji rad, stvarnost za velik dio umirovljenika i dalje je izazovna. Više od tristo tisuća građana prima takozvanu najnižu mirovinu koja u prosjeku iznosi četiristo sedam eura. To znači da gotovo trećina ukupne umirovljeničke populacije živi s iznosima koji su znatno ispod općeg prosjeka.
Upravo zbog takve situacije, u političkom se prostoru pojavila inicijativa za uvođenje minimalne mirovine. Taj bi novi model trebao zajamčiti fiksni iznos ispod kojeg niti jedna mirovina ne bi smjela ići, čime bi se osigurala veća socijalna sigurnost za najugroženije segmente starije populacije.