U Valpovu je održana komemoracija povodom Dana progona njemačke nacionalne manjine, u znak sjećanja na stradanja i patnje podunavskih Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata.
.
Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća počast žrtvama odali su predsjednik Njemačke zajednice g. Vladimir Ham, predsjednik Udruge Nijemaca i Austrijanaca Vukovar g. Darko Tufekčić, predstavnica Gradskog vijeća Grada Osijeka gđa. Elisabeth Klein, predsjednica Vijeća njemačke nacionalne manjine Osječko-baranjske županije gđa Enisa Kifer te predstavnica njemačke manjine Vukovarsko-srijemske županije gđa Dara Mayer.
Uvodnim govorom prisutnima se obratio predsjednik Njemačke zajednice, istaknuvši važnost očuvanja povijesnog sjećanja i dostojanstvenog obilježavanja ovog datuma kako stradanja nevinih ljudi nikada ne bi bila zaboravljena.
.
Molitvu za sve žrtve predvodio je Punitovački župnik vlč. Ivan Zrno, koji je u svom obraćanju naglasio važnost zajedništva, praštanja i očuvanja vjere kroz teška povijesna razdoblja.
.
Komemoraciju je glazbeno pratio zbor “Alte Kameraden” izvedbom molitve na njemačkom jeziku i prigodnih pjesama koje su dodatno pridonijele dostojanstvenoj atmosferi obilježavanja.

Konc logor Valpovo je bio logor osnovan od strane komunističkog režima u Jugoslaviji za Nijemce i Austrijanace u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata. Logor je fukcionirao od 1945. do 1946. godine.

Prema Titovom rasnim zakonima na teritoriju Hrvatske 11.svibnja 1945., započinje organizirano odvođenje preostalih Nijemaca u novoosnovane koncentracijske logore smrti. U logore su upućivane cjelokupne folksdojčerske obitelji, starije osobe, trudnice, žene s djecom, bez obzira na dob. Radni logor Valpovo osnovan je na prostoru između stare valpovačke ciglane i sajmišta gdje su otprije bile barake njemačke službe “Arbeitsdienst” i bio je ograđen visokom bodljikavom žicom i s kulama stražarama.

Nijemcima i Austrijancima sa području Hrvatske kolektivno je pripisana krivnja za nacističke zločine. S padom Nezavisne Države Hrvatska u svibnju 1945. godine, logori za hrvatske Nijemce su formirani u Valpovu, Josipovcu i Krndiji.

Od svibnja 1945. do travnja 1946. godine, kroz logor je prošlo oko 5.000 žena, djece i staraca njemačke nacionalne manjine, službeno je evidentirano 1,076 žrtava toga logora, procijenjuje se ukupan broj žrtava u ovom logoru na oko 2000, koji su umrli i ubijeni u neljudskim uvijetima. Prema svim pokazateljima, umiralo se pretežno od bolesti, posebice tifusa, premorenosti, zime i gladi uz likvidacije. Bilo je zlostavljanja i pojedinačnih ubijanja.

vi-1
Spomen obilježje žrtvama logora Valpovo podignuto 2013 godine.

Godine 2003. podignut je spomenik žrtvama logora, otkriću su nazočili  prestavnici njemačke manjine u Hrvatskoj i đakovački biskup Marin Srakić. Najveći partizanski logori za pripadnike njemačke manjine na području Hrvatske bili su tijekom tih poratnih godina Josipovac kraj Osijeka, Valpovo, Velika Pisanica kraj Bjelovara, Krndija kraj Đakova, Šipovac kraj Našica, Pusta Podunavlje u Baranji i Tenja/Tenjska Mitnica kraj Osijeka.

.
In Valpovo fand eine Gedenkfeier anlässlich des Tages der Vertreibung der deutschen Minderheit statt, zum Gedenken an das Leid der Donauschwaben nach dem Zweiten Weltkrieg.
Durch das Niederlegen von Kränzen und das Entzünden von Kerzen erwiesen Vertreter der deutschen Gemeinschaften und Minderheiten sowie der lokalen Behörden den Opfern ihre Ehre.
Der Vorsitzende der Deutschen Gemeinschaft Herr Ham betonte in seiner Ansprache die Bedeutung des Erinnerns, damit solche Leiden niemals vergessen werden. Das Gebet leitete Pfarrer Ivan Zrno, musikalisch begleitet vom Chor „Alte Kameraden“ mit passenden Liedern und einem Gebet in deutscher Sprache.

foto: Facebook OSUSN