Objavljeni cjeloviti popis od 1367 samostalnih umjetnika kojima država iz proračuna plaća obvezne mirovinske i zdravstvene doprinose ponovno je potaknuo oštre javne i političke rasprave o ovom dugovječnom sustavu potpore.
Riječ je o stručnjacima iz svih područja kulture – od estradnih zvijezda i glumaca do književnika i dizajnera – za čije doprinose Ministarstvo kulture i medija godišnje izdvaja oko 9450 eura po osobi. Ukupno to porezne obveznike stoji više od 12,9 milijuna eura godišnje, što ovaj model poticanja kulturnog stvaralaštva drži u samom središtu rasprava o trošenju javnog novca. Lani je zbog toga pod posebnim lupom javnosti bio i glazbenik Mile Kekin pa se otvorili pitanje o tome trebaju li osobe koje ostvaruju visoke prihode na tržištu i dalje imati pravo na doprinose koje financira država. No, nije Kekin jedini. Prema pisanju portala Teleskop, a što prenose i ostali portali na popisu su još neka javnosti poznata imena: Danijela Martinović, Mladen Burnać, Dean Dvornik, Goran Bare, Davor Gobac, Alen Vitasović, Tomislav Bralić…
Iako je još lani ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek najavila izmjene, novog zakona još uvijek nema. Na ovaj novi popis i cijeli ovaj sustav reagirala je i predsjednica HSP-a Marina Logarušić koja i sama dolazi iz svijeta kulture. “Trinaest milijuna razloga za pitanje koje Vlada uporno izbjegava. Prije više od godinu dana javnost je saznala da pojedini samostalni umjetnici s vrlo visokim prihodima i dalje imaju pravo da im država plaća mirovinske i zdravstvene doprinose. Uslijedile su rasprave, političke prepirke i najave promjena. Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek tada je najavila novi zakon i jasnije kriterije. Godinu dana kasnije zakon nije donesen, a sustav funkcionira potpuno isto kao i prije”, započela je svoju objavu na Facebooku.
“Danas država za 1367 samostalnih umjetnika izdvaja gotovo 13 milijuna eura godišnje. Za svakog korisnika riječ je o približno 9450 eura godišnje koje financiraju porezni obveznici. Prema postojećem modelu umjetnik mora zadovoljiti određene uvjete prilikom ulaska u sustav, ali nakon toga može ostvarivati znatno veće prihode i pritom zadržati pravo da mu država nastavi plaćati doprinose. Upravo je to postalo predmet javnih prijepora nakon slučaja Mile Kekina”, nastavila je potom Logarušić.
Građanima se neprestano poručuje da novca nema dovoljno’
Liderica HSP-a također propituje trebaju li porezni obveznici doista plaćati doprinose onima koji ostvaruju iznadprosječne prihode. “I sama dolazim iz svijeta kulture i vrlo dobro znam da umjetnički rad nije siguran, da prihodi variraju te da mnogi umjetnici žive vrlo skromno. Međutim, potpora onima koji jedva spajaju kraj s krajem nije isto što i financiranje doprinosa osobama koje ostvaruju desetke ili stotine tisuća eura prihoda godišnje. U državnom proračunu postoje i mnogo veće stavke od ove o kojoj pišem, no problem je u neodgovornom trošenju javnog novca. Građanima se neprestano poručuje da novca nema dovoljno, da se mora štedjeti i da su nužna razna ograničenja.”
“Mnogi su, htjeli to ili ne, poslani na svojevrsno ‘hlađenje’ kada su u pitanju plaće, a moglo bi se govoriti i o povećanju poreznog paušala te drugim financijskim opterećenjima. Stoga s pravom pitam odgovorne: ako je još prije godinu dana najavljeno uvođenje jasnijih kriterija, zašto država i dalje uporno odbija provesti ono što je sama obećala? Zašto se kriteriji i štednja traže od jednih, dok za druge očito ne vrijede ista pravila?”, zaključno navodi Logarušić.
