Prema izvješću Reuters Instituta po prvi put je konzumacija vijesti s društvenih medija i video mreža, s udjelom od 54 posto, pretekla tradicionalne i sve ostale izvore i postala najrašireniji način informiranja na globalnoj razini. Istovremeno, tradicionalni mediji se suočavaju sa sve nižom razinom povjerenja.
Poznati hrvatski istraživački novinar Gordan Malić secirao je ovu veliku promjenu u svijetu medija i novinarstva za portal Direktno. Istaknuo je kako je upravo konzumacija dobar izraz jer se vijesti sve više konzumiraju, a ne probavljaju. “U redovnom ciklusu prehrane postoje dvije faze: konzumacija i probava. Najesti se možete za pola sata, a probava hrane, ako je zdrava, traje od jednog do tri dana. Današnje informiranje teži za time da ste neprekidno na informacijskom tovilištu i nemate vremena za probavu, za analize i tumačenja vijesti, jer ste neprekidno ‘online'”, kazao je Malić na početku.
Podsjetio je kako je takozvana news race, utrka za vijestima, kao krilatica novinarstva 20 st. imala za ideal “vijesti u realnom vremenu”. “To je podrazumijevalo natjecanje u poluistinama, u površnosti, tabloidnosti i medijskom nemoralu svake vrste. I koliko god se trudili s tada postojećim tehnologijama, niste mogli postići traženi ideal vijesti u realnom vremenu”, poručio je Malić i dodao da su najdalje otišli televizija i radio s programima i vijestima uživo. Objasnio je kako se utrka razvila u vrijeme Hladnog rata kada je histeriju oko nuklearnog Holokausta pratila i masovnija proizvodnja kolor televizora, a s njima i kreativnije tv-reklame i atraktivni sportski prijenosi.
“Live program je donekle, ali nedovoljno supstituirao realno vrijeme. Kada se pojavio internet, internetski mediji su vrlo brzo postigli idealni speed, a to je beskonačna realnost vijesti. Idealan medij za to bili su naši mobiteli, njih nosimo svugdje i svugdje smo u doticaju s vijestima. Istraživanja pokazuju da su internetske vijesti stvorile jednu vrstu ovisnosti jer su lako dostupne, neprekidno se notificiraju i besplatne su. One više ne nude samo informacije nego prije svega emocije koje prodaju vijesti”, kazao je Malić.
‘Tradicionalni mediji su prošlost’
“Binarnost medija prenijela se i u binarne ‘za i protiv’ odnose na društvenim mrežama koje su postale socijalna utočišta i zamjena za nekadašnje ognjištarske zajednice. Tu se ljudi ne druže nego ‘prepoznaju’ i homogeniziraju u strahu od drugih. Sve to je pojačalo našu ovisnost o mobitelima, to vidite golim okom kad promatrate ljude koji izlaze iz tramvaja”, poručio je te ukazao na to da su svaki treći ili drugi zagledani u ekrane mobitela koji ih vode okolo po gradu kao na uzici. “Tradicionalni mediji su prošlost”, istaknuo je Malić.
Kazao je kako će se novine čitati kao i sve tiskano nakon Gutenberga – poput knjiga, a takvi će im biti i tiraži. “Dnevne tiskane novine nemaju nikakvu budućnost jer su izravna konkurencija internetu, ali tjednici i magazini ili specijalizirana izdanja mogu postići stanovitu ekskluzivnost u utjecaju i u cijeni samo ako se posvete onome što internetu nedostaje, a to su veliki formati dobro napisanih i ilustriranih priča i istraživanja, ili popularizatorskih znanstvenih reportaža. To će se čitati kod kuće ili na odmoru uz kavu i kekse, a ostalo će biti konzumacija s internetskih tovilišta”, slikovito je kazao.
Poručio je kako je nekad tisak nosio i inovirao internet, a danas je obratno. Globalizacijski svijet time će biti zaokružen s mobitelima na ulazu, kako je kazao Malić, a Cloud-ovima na izlazu. “Danas više nije pitanje imamo li vijesti u realnom vremenu, nego u kojoj od realnosti te vijesti postoje. To, naravno, potiče pitanje povjerenja u takve medije. I na kraju, internet je startao kao besplatan sadržaj, promoviran kao medij za sve, slobodan, nezagađen interesima oglašivača i dostupan svima. Na taj način uspjeli su gotovo uništiti tisak. Sad je vidljivo da se dogodilo obratno. Internet ima sve veću kontrolu sadržaja, manju dostupnost i jednak upliv koruptivnih ili političkih interesa prije svega najveće globalizacijske sile. Riječ je, barem na marketinškoj razini, o epohalnoj prevari”, istaknuo je Malić.
Internet je pun lažnih ili pravih Watergatea’
Postavlja se pitanje je li padu povjerenja doprinijela percepcija političke pristranosti medija. Malić je istaknuo kako u društvu postoji kriza ljevice i kriza liberalne ideje, ali to ne bi povezivao s krizom povjerenja u medije. “Postoji generalna sumnja u sve što nam mediji nude, tradicionalni i moderni. Nepovjerenje u medije je duboko iako ljudi neprekidno konzumiraju internetske vijesti i ovisni su o njima u neprekidnom stanju ‘uključenosti’. Ljudi se danas jednako dijele oko stvari koje ih se izravno nimalo ne tiču, kao da su za život nasušne jer ih mediji hrane nepovjerenjem u institucije, u državu, u znanost, u druge medije…”, pojasnio je.
Nepovjerenje je uvijek postojalo, kazao je Malić, a novinari i novine bi povjerenje zaslužili samo u izravnom srazu s državnim aparatom, kao npr. u slučaju Watergate. Međutim, ukazao je na to kako danas to svi rade iz kafića. “Internet je pun lažnih ili pravih Watergatea – tko da procijeni što je što u vremenu bez aksiologije? A sami mediji su u očima ‘konzumenata’ postali korporacijski bunkeri koje treba poraziti i osvojiti… To je stav tzv. ljevice, kao i tzv. desnice”, poručio je. Malić je zatim ukazao na to da je najveći poraz društva pred tehnologijom masovni fenomen usamljenosti koju iza sebe ostavljaju suvremeni mediji.
Podsjetio je kako je život s medijima izgledao prije kada je radio bio kolektivistički medij i okupljao ljude na trgovima. Onda je došla televizija čiji ekran je postao naš ‘prozor u svijet’. Bila je idealan obiteljski medij, kako je kazao Malić, i po toj matrici krojili su se sadržaji za obitelj, obiteljski programi, tv-magazini, obiteljske tv-serije i filmovi, sportski prijenosi za cijelu obitelj… Istaknuo je kako su se programi uskoro počeli dijeliti kao amebe, i nastajale su tv-mreže sa stotinama specijaliziranih programa od kojih su oni za ‘cijelu obitelj’ bili sve rjeđi. Bilo je to vrijeme obiteljske utrke za daljinskim upravljačem, kako je opisao Malić. “Ekran mobitela sve to je do kraja dekonstruirao i ogolio. Svatko u kući ima svoj priručni ekran od kojeg se ne odvaja ni za ručkom. Obitelj može sjediti u istoj prostoriji, a da svaki član ima ‘program’ za sebe u kojem boravi neovisno o drugim članovima i bez doticaja s njima u onome što zovemo realnost”, opisao je Malić današnjicu.
‘U Hrvatskoj se već pojavio portal bez redakcije, ali i novinara’
“Nekad su mediji prodavali informacije, a danas prodaju emocije. Vijest koja nije emotivno intonirana i ne nosi dramu, nije čitana. Pogledajte samo današnje naslove. Društvene mreže su mjesta na kojima se ta drama razvija i dobiva svoj epilog. To se događa paralelno s velikom biračkom apstinencijom na izborima, potpuno je jasno da je riječ o spojenim procesima. Ejaculatio praecox bi trebalo biti drugo ime za internet”, smatra Malić. Tradicionalni mediji ga danas podsjećaju na transformaciju koju je doživjela funkcija poštanskog sandučića.
“Nitko ne želi znati što mu danas dolazi u poštanski sandučić jer su to vjerojatno neki službeni dopisi, računi, umrlice, promotivni materijali stranaka, pozivi na sudska ročišta, ponude trgovačkih lanaca… Nema više pisama prijatelja, razglednica iz dalekih gradova, nitko kome je do tebe stalo ne piše to u poštanski sandučić. Pišu ti oni kojima je svejedno tko si. Nisu to poruke za nas, nego za ono što se od nas traži. Tako danas izgledaju novine i televizije”, poručio je. Naš istaknuti novinar naglasio je kako je najveći problem svakog novinarstva uvođenje tehnologija čiju kreativnost ne možemo pratiti iako smo ih sami iskreirali.
“Hannah Arendt je pisala da je čovjek potpuno nesvjestan posljedica svoje kreativnosti, a njen prvi muž njemački filozof Gunther Anders producirao je tomove knjiga o zamjenjivosti i zastarjelosti čovjeka u tehnološkom svijetu, njegove svake pojedine funkcije, kreativne i biološke, pa i profesija koje pri tome gube smisao. Novinarstvo je, zapravo, jedna od njih”, kazao je Malić te ukazao na to da se u Hrvatskoj već pojavio portal bez redakcije, ali i novinara. “AI prenosi vijesti drugih medija u realnom vremenu, redovito ih apdejtira i notificira u najjednostavnijem i najjeftinijem mogućem procesu. Sve što mu možete prigovoriti je da nema svoje izvore, ali to isto možete reći i za mnoge druge”, poručio je.
‘Neutralnost su zamijenili agresivnim aktivizmom’
Malić je na kraju opisao hrvatske mainstream medije “koji danas stoje na kursu globalističkih medija koji su odavno prestali biti ideološki uključivi ili navodno indiferentni, koji su neutralnost zamijenili agresivnim aktivizmom u kojem je uključivost vezana uz kulture, rase, spolove/rodove, ali ne i za ideologije i ideje”. “To je već dovelo do najdubljih društvenih podjela od vremena Hladnog rata, do obnove nacionalizama i do restauracije različitih parapolitičkih pokreta za koje smo mislili da su umrli polovicom 20 st.”, kazao je i dodao kako je sve to vidljivo i na našoj medijskoj sceni.
“Nekadašnji politički umjereni magazini i dnevnici sliče na nekadašnji Feral i Arkzin, vode agresivne kulturne ratove i zauzimaju agresivna manjinska stajališta. U našim novinama Hrvatska je poražena i ponižena zemlja bez budućnosti. Ljudi ih zato ne čitaju, zašto bi čitali te gluposti, pa stvaraju svoj kulturni i medijski mainstream koji će uskoro postati važniji od onog što se za ‘glavnu struju’ predstavlja. Kakav će taj mainstream na kraju biti, to još uvijek ne znamo, ali krivac za to već je poznat”, zaključno je kazao Gordan Malić za Direktno.