Blagoslov parcele u selu Zogaj u Vučitrnu, gdje Prizrensko-prištinska biskupija planira u budućnosti izgraditi crkvu, izazvao je prosvjede stanovnika nekoliko sela u sjevernoj kosovskoj općini i javnu raspravu na Kosovu.
Lokalne vlasti Vučitrna i Katoličke crkve na Kosovu imaju različita stajališta o ceremoniji održanoj 17. kolovoza.
Općina Vučitrn kaže da nije bilo prethodne obavijesti o postavljanju kamena temeljca niti zahtjeva za građevinsku dozvolu. Crkva, u međuvremenu, tvrdi da su vlasti obaviještene o ceremoniji, ali inzistira da ona nije označila početak građevinskih radova na crkvi.
Kako je započela kontroverza?
Krajem srpnja, zabrinutost zbog plana izgradnje crkve javno je izražena odgovorom Vijeća Islamske zajednice Kosova (BIK) u Vučitrnu, u kojem se navodi da na području gdje se planira gradnja “ne žive katolički vjernici i sva okolna sela su muslimanska”.(netočno, o.a)
„Svaki projekt koji bi se mogao shvatiti kao provokativan ili koji vrijeđa osjećaje zajednice treba tretirati odgovorno i razborito“, odgovorilo je Vijeće.
Ova institucija nije odgovorila na zahtjev Radija Slobodna Europa za daljnji komentar.
No Katolička crkva za Radio Slobodna Europa kaže da je cijeli događaj od 17. kolovoza krivo shvaćen. Prema riječima don Frana Kole, biskupskog vikara, tog dana održan je samo blagoslov zemljišta i postavljen je kamen temeljac, gdje se u budućnosti planira izgradnja vjerskog objekta.
Za ovu ceremoniju, kaže, prethodno je obavijestio gradonačelnika Vučitrna, a u srpnju i Policiju Kosova.
Kako Kola objašnjava za Radio Slobodna Europa, Biskupija je planirala održati misu 18. kolovoza uz blagoslov zemlje u Zogaju, kao i za krštenje nekoliko desetaka ljudi.
Krštenje je, međutim, održano u katedrali Majke Tereze u Prištini, „radi održavanja mira i spokoja u Vučitrnu i među albanskim narodom“, kaže Kola.
Tko stoji iza gradnje?
Prema Koli, zemljište je u vlasništvu Biskupije, površine 11.266 četvornih metara, a donirala ga je obitelj Musa iz Maxhunaja.
Vijeće BIK-a u Vučitrnu izrazilo je sumnju da iza planova za izgradnju crkve stoje skupine pojedinaca koji su, prema njihovim riječima, poznati po “razdornoj retorici” i “poticanju međureligijske mržnje”.
Kola kaže da vjeruje da je BIK, s tim tvrdnjama, mislio na pokrete koji pozivaju na napuštanje islama i prelazak na kršćanstvo, uključujući Dečanski pokret i Pokret povratka.
„Nijedan pokret, nijedna politička stranka nije uključena. Apsolutno ne“, kaže, dodajući da Biskupija predvodi inicijativu.
Iz Pokreta za povratak za REL kažu da nisu uključeni u ovaj projekt, već da su samo, na zahtjev stanovnika, podijelili obavijest o događaju 17. kolovoza.
Cilj, prema njihovim riječima, nije gradnja crkava, već da se “Albanci mirno vrate vjeri svojih predaka”, kaže Arbër Gashi iz ove organizacije.
Kosovo je sekularna država. U posljednjem popisu stanovništva, održanom 2024. godine, 93,49 posto građana izjasnilo se muslimanima, 2,31 posto pravoslavcima, a 1,75 posto katolicima.
Na društvenim mrežama često su se sukobljavali muslimanski i katolički vjernici oko pitanja preobraćenja, a brojne su i reakcije na planove izgradnje crkve u općini Vučitrn.
Gashi kaže da Musa, kojeg spominje kao jednu od osoba koje su donirale zemljište za izgradnju crkve, nije dio Pokreta povratka.
Odvjetnik je prethodno podnio kaznenu prijavu protiv Muse Specijalnom tužiteljstvu, optužujući ga za poticanje mržnje i netolerancije. Odvjetnik tvrdi da je Musa na društvenim mrežama pozivao na ubijanje muslimana.
Gashi kaže da Pokret za povratak ne podržava nikakav oblik govora mržnje ili uvrede prema pripadnicima druge vjerske zajednice. Biskupija također navodi da osuđuje svakoga tko vrijeđa vjernike bilo koje religije.
Kada će crkva biti izgrađena?
Biskupija kaže da, prema podacima koje imaju, u Vučitrnu ima preko 100 katoličkih vjernika – i “kada se postigne dovoljan broj, obratit ćemo se nadležnim vlastima s projektom i zamolbama”.
Ova brojka značajno se razlikuje od podataka popisa stanovništva iz 2024. godine , prema kojima se samo 37 ljudi u općini Vučitrn izjasnilo kao katolici.
Prema Koli, mora biti preko 300 do 500 ljudi kako bi Biskupija mogla gurati projekt naprijed.
„Gradnja nije bila prisutna ni u našim mislima ni u našim postupcima, niti će biti dok ne budemo imali dovoljno subjekta za izgradnju objekta“, kaže Kola, misleći na događaj od 17. kolovoza.
Ustav Kosova jamči slobodu vjeroispovijesti za svakog građanina, dok vjerske denominacije mogu slobodno regulirati vlastite vjerske aktivnosti i rituale. Također imaju pravo osnivati vjerske škole i dobrotvorne ustanove.